Rogač u carstvu slatkih okusa

U djetinjstvu naših mama i baka rogač je bio nezamjenjiva grickalica. Danas je ova zdrava mahuna rijetko prisutna u prehrani, a u dječjim rukama ju gotovo više i ne vidimo – mada je ta namirnica izuzetno ukusna i bogata kalcijem i vitaminima važnima za noramalan rast dječjeg organizma.

Možda vas baš to ponuka da proširite repertoar jela koja pripremate sebi i svojim mališanima – pa isprobate neki od recepata koji vam preporučamo.

HRANA IZ BIBLIJSKIH VREMENA

Rogač je u ljudskoj prehrani prisutan više od 4000 godina. Najvjerojatnije je upravo rogač – hrana iz biblijskih vremena o kojoj se priča. Smatra se naime da se rogačem hranio Ivan Krstitelj pa odatle i potječe njemački naziv za rogač – Johannisbrot, što u prijevodu znači Ivanov kruh.

U antičko doba sjemenke rogača služile su kao jedinica za mjeru vaganja zlata. Interesantno je naime da bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, sjemenke rogača uvijek imaju jednaku masu – od 0,18 grama. Jedna sjemenka je tako jednaka 1 karatu. Naziv karat kojega rabimo i danas za 0,18 grama zlata u stvari dolazi od keration, grčke riječi za zrno rogača.

U terapijske svrhe ovu su namirnicu koristili još stari Egipćani. Ljepljiva svojstva rogača primjenjivali su u mumificiranju, a mahune i sjemenke stavljali u grobnice vladara kao izuzetnu dragocjenost. Starim Grcima i Rimljanima su kao lijek služili nezreli plodovi.

NAJSTARIJE POZNATO SLADILO

Rogač sadrži malo masti, bogat je pektinom, obiluje bjelančevinama i rijetko djeluje kao alergen. Kalorijska vrijednost mu je upola manja nego čokolade. U 100 grama praha rogača ima 222 kcal i 4,7 g bjelančevina, 91,5 g ugljikohidrata, 0,67 g masti te čak 41 g vlakana. Ugljikohidrati dakle čine 80% sastava rogača. No, on sadrži i zavidnu dozu vitamina – A, B1, B2, B3 i D – te značajne količine kalcija, fosfora, kalija, magnezija. U manjim količinama sadrži željezo, mangan, barij, bakar i nikal. Njegova prirodna slatkoća promovirala ga je u najranije vrste sladila, a danas rogač uglavnom koristimo kao zamjenu za kakao i čokoladu. Drugačijeg je okusa od čokolade, ali je zato po sastavu mnogo prihvatljiviji. U rogaču ima malo masti, ne sadrži kofein i teobromin, te rijetko djeluje kao alergen. Za razliku od čokolade ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse. Feniletilamin može potaknuti razvoj migrene, porast krvnog tlaka te šećera u krvi. Oksalna kiselina ometa apsorpciju kalcija i cinka, minerala koji su važni za zdrave kosti i kožu. Stoga je mljeveni rogač idealan za osobe koje pate od povišenog kolesterola i krvnog tlaka, migrene, tjeskobe ili imaju dijabetes.

Vezani članak: Borovnice na jelovniku - usporavaju starenje i snižavaju tlak

Zbog niskog glikemijskog indeksa (GI 15) rogač spada u poželjnu dijabetičku hranu, a radi velike količine vlakana, odnosno tanina saveznik je svih osoba koje imaju rijetku stolicu i probavne probleme.

KAO GRICKALICA ILI ČAJ

Tanini iz rogača sprečavaju rast i razvoj koli bakterija i istovremeno podupiru dobar sastav crijevne flore pa smirujuće djeluju na želučanu i crijevnu sluznicu. Rogač zato često koristimo za ublažavanje mučnina i proljeva, posebno kod djece. Bogat je izvor vitamina i minerala, naročito kalcija o kojemu trebamo voditi računa od najranijih dana pa do starosti budući da izgrađuje kosti. To je razlog zašto se nutricionisti zalažu da se rogač češće nađe u našoj prehrani.

Za jelo obično koristimo osušenu mahunu, a od samljevenog rogača pripremamo čaj ili njime zamjenjujemo kakao. U prehrambenoj industriji je tražen uglavnom kao aditiv koji zgušnjava i stabiliza različite prehrambene proizvode.

ČAJ OD ROGAČA

Jednostavan je za pripremu, a djeca i svi članovi obitelji sa probavnim tegobama bit će vam zahvalni.

PRIPREMA: Uzavrite 3 dl vode, dodajte 2 ravne čajne žlice praha rogača, pustite da ključa 2 do 3 minute. Skinite s vatre i još mlačni čaj procijedite kroz filter-papir kojega ste stavili na cjediljku. Nemojte dodavati šećer ili druge zaslađivače, ali možete dodati malo cimeta u prahu.