Posadite svoj organski vrt

Umjesto za cvijeće, prozorske tegle mogu vam poslužiti za sadnju zelenog povrća, rotkvica, vlasca, papričica, blitve i jagoda.Uz aktivan odmor, vrtom može ostvariti i znatan doprinos kućnom budžetu. Uzgoj povrća u kućnom vrtu omogućuje mnogo veći izbor povrća nego što nam pružaju naše tržnice, što znači svestraniju, zdraviju, bogatiju i raznovrsniju ishranu. Povrće koje dolazi iz vrta na stol u mnogome je bolje od onoga što je prošlo svoj neminovni put od proizvođača do potrošača, koji ponekad uključuje i kraće skladištenje u hladnjači. Pored svih suvremenih mjera u pakiranju i transportu, povrće s vremenom gubi dio vitamina i šećera, aromatičnih tvari i vode, a sve to utječe da se kvaliteta postepeno gubi.

Iskoristite svaki metar

Za proizvodnju vlastite hrane iskoristite svaki metar dostupnog prostora. Prilagodite svaku nišu, kutak i pukotinu te prenamijenite uobičajene kućne predmete tako da vam posluže za proizvodnju hrane. Umjesto za cvijeće, prozorske tegle mogu vam poslužiti za sadnju zelenog povrća, rotkvica, vlasca, papričica, blitve i jagoda. Dio usjeva možete saditi u visećim košarama, koje su pogodne za širok raspon usjeva kao što su jagode, rajčice, lisnato povrće, grašak i grah. Prikvačite vodoravne redove oluka na zid i smjestite u njih svoje lisnato povrće. Pretvorite automobilske gume u posudu prikladnu za sadnju usjeva kojima treba toplo tlo, kao što su slatki krumpir i bosiljak. Postavite dvije ili više guma jednu na drugu, a unutar njih umetnite plastičnu vrećicu u koju ćete nasuti zemlju. Ako koristite lonce, izbjegavajte puno malih lonaca, jer se zemlja u njima brže isušuje. Umjesto njih, upotrijebite veće lonce. Služite li se manjim posudama, umiješajte u zemlju rukohvat kristala ili gela za zadržavanje vode.

Kakva zemlja vam je potrebna?

Stvaranje kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda počinje s dobrom zemljom za sadnju. Usjevi crpe hranjive tvari iz dobroćudnih mikroorganizama u tlu. Kad prvi puta nešto sadite, nabavite odgovarajuću mješavinu zemlje za sadnju. Koja je mješavina prikladna ovisit će o tome što sadite. Za godišnje povrće, voće i cvijeće to je hidroponska i organska mješavina bez treseta. Usjevima kojima odgovara kisela sredina, kao što su borovnice, potreban je kompost bez vapna. Višegodišnjim voćkama i grmovima koristit će mješavina bazirana na zemlji, koja polako otpušta hranjive tvari.

Izbor sjemena i uzgoj sadnica

Pobrinite se da za svaki usjev koristite samo vrhunsko sjeme, a najbolje je sjeme iz nasljeđa. To je sjeme pažljivo uzgojeno da bi iz njega izrasla najbolja biljna hrana. Dobro odabrano sjeme podarit će plodnost vašem vrtu, a ujedno će odrediti sočnost i otpornost povrća. Kako biste čim prije dobili plodove, uzgajajte sadnice pa ih presadite u vrt. To je osobito preporučljivo na područjima gdje je sezona sadnje kratka. Uzgajanje sadnica čije sazrijevanje traje između četiri i dvanaest tjedana dopustit će vam da uberete povrće četiri do šest tjedana ranije nego da ste posadili sadnice na otvorenom. Presađivanje umjesto direktne sjetve najprikladnije je za biljke kojima treba dugo da sazru ili su osjetljive na mraz, kao što su rajčica, paprika, patlidžani i dinje. S druge strane, grah, grašak, cikla, repa, mrkva, tikvica, špinat i kukuruz obično se sade neposredno u vrtu.

Učvršćivanje prije presađivanja

Kad sadnice narastu, a vanjska temperatura premaši 8 stupnjeva C, biljkama će trebati jedan do dva tjedna učvršćivanja prije nego što budu presađene u tlo. Iznesite biljke na otvoreno i držite ih nekoliko sati dnevno na polusjenovitom mjestu. Postepeno, iz dana u dan, ostavljajte ih sve duže na otvorenom te povećavajte njihovu izloženost suncu.

Za presađivanje sadnica u vrt pričekajte kasno popodne, kad temperatura opadne, ili kad je oblačno. Temeljito ih zalijte vodom.

Napravite svoj kompost!

Kompost je djelomično razgrađena organska masa koja se priprema od biljnih otpadaka iz vrta i kućanstva. Svi biljni ostaci iz vrta: lišće kupusnjača pošto smo ubrali glavice, stabljike graha i graška poslije berbe, korovske biljke, ali prije nego što su stvorile sjeme, trava s pokošene tratine itd. slažu se u jednom zasjenjenom mjestu u vrtu ili na balkonu na hrpu. Jedino treba paziti da u kompost ne dospiju bolesne biljke. Prilikom slaganja materijala dobro je dodati malo vapna i mineralnog gnojiva bogatog fosforom. Za suhih ljetnih mjeseci hrpu treba povremeno zaliti, da se pospješi razgradnja organske tvari, a svakih šest mjeseci prekopati. Otprilike za godinu dana kompost je zreo za primjenu.

A ŠTO S NAMETNICIMA? – Napravite vrtni sprej za rastjerivanje nametnika. Pomiješajte češnjakovu kašu s malo praha od crvene papričice ili naribanog hrena. Dodajte malo dobivene smjese u vrč s vodom i pustite da odstoji dan-dva. Nakon toga, ulijte tekućinu u raspršivač. Poprskajte nekoliko listova s malom količinom spreja da biste provjerili je li koncentracija prejaka te škodi li listovima. Ocijenite li da je koncentracija optimatna, poprskajte s njom usjeve koje želite zaštititi. Počnite s malim količinama, a kad se uhodate, povećajte proizvodnju. Prije nego što trepnete, na vašem će se stolu naći velike porcije zdrave hrane za koju ste sami zaslužni.