Bazga – ljekovita dama i osvježavajući napitak iz naših mladih dana

Bazga – biljka koja nas već s prvim asocijacijama vraća na selo gdje brižne domaćice spravljaju predivni domaći aromatični sirup od bazgina cvijeta, listopadni je grm koji pripada porodici Adoxaceae a naraste 3 do 10 metara u visinu. Kora mu je debela i svijetlosive boje, dok su grane šuplje i drvenaste, ispunjene mekanom srži. Listovi su svijetlozeleni i perasti, jajasti i usiljeni. Cvjetovi su dvospolni, mirisni, bijele ili žućkaste boje. Cvate od travnja do lipnja. Iz cvjetova oprašivanjem nastaju plodovi koji su u početku zelene boje, pa prelaze u ljubičastocrvenu, da bi na kraju postali potpuno crni. Plodovi su bobe veličine 3-6 mm sa po 3 sjemenke i sadrže sočan crveni sok. Bazga (Sambucus nigra L.) spada među najstarije i najljekovitije bilje naših krajeva i Europe, a može se pronaći na šumskim čistinama, rubovima šuma, uz putove i naselja. Voli dosta svjetla, vlažnu i propusnu zemlju, a razmnožava se korijenskim izdancima i poluzrelim reznicama ljeti. Često se sama zasijava sjemenom.

Simbol smrti i rođenja

Kod starih naroda bazga je bila simbol smrti i rođenja, služila je za zaštitu od zlih sila, ali i kao saveznica vještica. Vjerovalo se da je spaljivanje drveta bazge predznak smrti. Prema narodnom vjerovanju bazga je povezana s Podzemnim svijetom: njenu krošnju nastanjuju duhovi pa tako svirala napravljena od bazge može prenositi poruke s ‘Onog svijeta’. Vjerovalo se da će onaj tko namjerno ošteti grm bazge doživjeti tešku sudbinu. Vino od bazginih bobica smatralo se vilinskim pićem: onaj tko bi ga popio navodno bi stjecao moć da vidi vile i s njima komunicira. Do kraja 19. stoljeća vinu od bazginih bobica bilo je mjesto na londonskim ulicama, gdje se u hladnim zimskim danima prodavalo kako bi osvježilo i ugrijalo putnike i radnike. Postoji vjerovanje koje govori o rezanju grančice bazge na devet jednakih dijelova koji su se nosili nanizani oko vrata kao niska – to je trebalo štititi od epilepsije. Također se smatralo da grančica bazge u džepu štiti od reume. Kao ljekovita biljka bazga se koristila još u doba Hipokrata, Plinija i Galena. U starom Rimu žene su bojale kosu sokom od zrelih bobica i tako dobivale sok koji je davao njihovoj kosi lijepi crvenkasti sjaj.

Iako se većina nas na spomen bazge prisjeti mirisnoga soka od bazgina cvijeta koji nas podsjeća na djetinjstvo, činjenica je zapravo da ova biljka zbog svoje ljekovitosti ima široki spektar primjena u narodnoj medicini: služi protiv prehlade, jačeg izlučivanja mokraće i znoja, liječi bolesti bubrega, srca i jetara, olakšava iskašljavanje, liječi upaljeno grlo, išijas i reumu, čisti krv od otrova i želudac od suvišnih kiselina.

Cvijetovi – čistači krvi i želuca

Čitavo drvo bazge cijenjeno je zbog praktičnih i medicinskih namjena već tisućama godina. Kod bazge upotrebljavamo cvijet, lišće, bobice, koru i korijen. Cvijet se bere u lipnju, dok se nije posve rascvao. Mora se sabirati za vrijeme toplih i suhih dana. Suši se vrlo pažljivo i naglo u tankim slojevima na tavanu ili pri umjetnoj toplini. Mora zadržati prirodnu boju. Ako pocrni, ne vrijedi i mora se baciti. Spremamo ga u dobro zatvorene posude. Vrući čaj, pripravljen namakanjem cvijeta bazge, ako se uzme na početku prehlade, upale krajnika, upale grla i gripe, pridonosi brzom izlječenju bolesti jer potiče krvotok, izaziva znojenje i organizam čisti od otrovnih tvari. Čaj se može davati djeci tijekom eruptivnih bolesti poput ospica i vodenih kozica kako bi izvukao osip i ubrzao oporavak. Cvijet smanjuje izlučivanje i ubrzava izbacivanje sluzi pa olakšava prehlade, katar, upalu sinusa i začepljenje bronhija, a budući da djeluje opuštajući, ublažava i bronhijalne spazme, te pomaže kod astme. Cvijet bazge djeluje i kao diuretik, te eliminira otrovne tvari što se nakupljaju kod artritisa i gihta. Tradicionalno se koristi za ublažavanje upala i liječenje čireva, opeklina, posjekotina i rana, bilo u obliku čaja i losiona, bilo kao mast. Ljekovite tvari bazge potiču izlučivanje vode iz tijela, pa je stoga bazga najprimjereniji lijek za mršavljenje.

Kora, lišće i bobice

Kora se bere ili sabire sa debljih grana u proljeće. Od kore se upotrebljava njezin srednji, zeleni sloj. Prije upotrebe gornja se kožica sastruže i baci. Kora ima istu vrijednost kao i cvijet, a liječi još i bolesti bubrega, srca i jetre. Od korijena i kore bazge može se pripraviti korisna mast protiv ekcema i psorijaze. Lišće se bere kad se potpuno razvije. Svježe stučene listove stavljamo na bolna mjesta kao oblog. To primjenjujemo kod neuralgije lica. Lišće je djelotvorno i kao oblog kod hemoroida. Svježe listove bazge nekoć su stavljali na sljepoočnice kako bi olakšali glavobolju ili bi njima trljali lice kako bi otjerali insekte (pri tom treba paziti na moguće reakcije kod osjetljive kože). Čaj od lišća bazge čisti krv i najbolje je sredstvo protiv nečiste kože. Pomaže kod gihta. Dobar je protiv neugodna tjelesnog zadaha. Čaj od lišća i kore pomaže kod začepljenosti, ali i kod nemogućnosti zadržavanja mokraće. Bobice se beru koncem ljeta, kad sazriju. Sadrže puno vitamina C i drugih vitamina. Bobice osušimo ili od njih priredimo sok, džem ili marmeladu.

Zbog čega je bazga ljekovita?

Ljekovite sastojke naći ćemo u svim dijelovima bazge: sadrži cijanogenetski heterozid sambunigrozid koji ima jako antivirusno djelovanje, uzrokuje znojenje, zatim flavonski heterozid rutozid, eterična ulja, tanin, smolu, invertni šećer, organske kiseline, antocijan, holin i vitamin C. Kora i list sadrže i alkaloid sambunigirin i purgativne smole. U cijeloj biljci ima željeza, kalija i natrija, a u plodovima jabučne kiseline. UPOZORENJE: Sirova je bazga pomalo otrovna stoga je ne upotrebljavamo takvu već je valja skuhati. Korijen i kora bazge su jaki laksativi pa se ne smiju uzimati bez liječničkoga nadzora. U trudnoći ih izbjegavajte.

Iz narodne medicine

Čaj od cvijeta bazge: Za preznojavanje kod vrućice dovoljan je mlaki čaj od bazgina cvijeta jer sadrži tvari koje pospješuju znojenje – dvije žličice cvijeta prelijemo s 3 dl vrele vode, nakon deset minuta procijedimo i pijemo tijekom dana gutljaj po gutljaj.

Čaj od lišća bazge: 7-8 listića prelije se s 2 dl ključale vode i lagano kuha 5-6 minuta. Nakon toga se ocijedi i doda žličica meda – izvanredno je sredstvo za čišćenje krvi, kod osipa, bolesti jetre, bubrega, pluća, želuca i crijeva.

Čaj od suhih bobica bazge: 1 žlica suhih bazginih bobica stavi se u šalicu hladne vode, nakon 12 sati se podgrije i popije prije doručka kao izvanredni lijek protiv slabe stolice.

Čaj od bazge protiv kiseline: Između debele bazgove kore i središnjeg dijela stabla nalazi se svijetlozeleni ovoj – od njega se priprema čaj koji uspješno čisti želudac od svih štetnih kiselina: 2 čajne žličice te svijetlozelene mase preliju se s 1/4 litre kipuće vode i nakon 10 minuta procijedi. Pije se polako, na gutljaje.

Uvarak od korijena bazge: 1 žlica sitno nasjeckanog korijena bazge kuha se u šalici vode ili vina 20 minuta i ta se količina popije tijekom dana kao vrlo preporučljivi lijek za brzo mršavljenje.

Oblozi: svježe listove bazge sitno nasjeckati i pomiješati s bjelanjkom jajeta – smjesu stavljamo na zatvorene kapke kao obloge koji liječe pečenje u očima.

Vino s bobicama – skuhamo i pijemo pomalo i što češće – pomaže kod vodene bolesti.

Kupka od cvjetova bazge: 100 g cvjetova staviti u lanenu vrećicu i držati 30 minuta u kadi s vodom; u toj se vodi kupati 10 minuta kao lijek za gore navedene bolesti.

Delicije od bazge

Marmelada od bobica bazge

Marmelada od bobica bazge.

Marmelada od bobica bazge: 2 kg bobica zgnječimo ili propasiramo te kuhamo u malo vode uz dodatak 1/2 kg šećera. Kad veći dio tekućine ispari, smjesu spremimo u staklenke. Marmelada je vrlo ukusna i zdrava.

Juha od bazginih bobica: Operite kilu bobica bazge, skuhajte u litri vode sa četiri klinčića, dva štapića cimeta, 200 grama meda i sokom od limuna. Pustite da se krčka 35 minuta. Oljuštite šest jabuka, rasijecite na komade i kuhajte u juhi dok ne omekšaju. Zatim od svega toga napravite pire, procijedite i još jednom prokuhajte.

Pohana bazga (za 4 osobe): Uzmite 8 velikih cvjetova bazge, ulje za prženje i tijesto za paniranje: 8 dag brašna, 1 dl piva, 2 žumanjka, snijeg od 2 bjelanjka i sol. Žumanjke, sol, pivo i brašno pomiješajte. Dodajte snijeg od bjelanjaka. Oprane i osušene cvatove bazge uvaljajte u brašno, namočite u tijesto i spustite u ne prevruće ulje. Umjesto piva možete upotrijebiti i mlijeko ili bijelo vino. Ako želite da jelo bude slatko u tijesto dodajte 2 žlice šećera.

Ocat od cvjetova bazge: 15 g svježih cvjetova bazge staviti u 1/2 litre jabučnog octa, ostaviti na toplom mjestu 2 tjedna i procijediti; dnevno se uzimaju 2 žlice s vodom. Primjenjuje se za liječenje gore navedenih bolesti.

Sirup od bobica: bobicama bazge dodamo limun bez kore i nekoliko bobica žutike te načinimo sirup u sokovniku.

Bazga - ljekovita dama i osvježavajući napitak iz naših mladih dana

Domaći aromatični sirup i sok od bazgina cvijeta.

Sirup od cvjetova bazge: 40 velikih, lijepih cvjetova prelije se sa 4 litre hladne vode i pusti odstajati 24 sata, potom se procijedi i u tekućinu doda 4 kg šećera i 4 vrećice limuntusa, dobro je dodati i sok od 4 limuna. Kroz naredna se 24 sata cijela smjesa povremeno miješa i potom puni u boce. Ovaj se osvježavajući i vitaminozni sirup razrjeđuje s vodom, a naročito ga rado piju djeca.

Sok od bobica bazge: Uzeti 5 kg bobica bazge, 2 kg šećera, 1 litru vode, 1 vrećicu kozervansa, koru od 1 limuna i 5-10 klinčića (po želji). Odvojiti bobice od peteljki, oprati ih, staviti u lonac s debelim dnom i preliti vodom. Kuhati na laganoj vatri dok ne zavrije, maknuti s vatre, dodati šećer, limunovu koru narezanu na trakice i klinčiće pa vratiti na laganu vatru da ponovno zavrije i kuhati 10-ak minuta. Maknuti s vatre, dodati vrećicu konzervansa i uliti u boce.

Sok od cvjetova bazge: Ovo nije sirup, nego sok za brzu potrošnju. Vrlo je osvježavajući i idealan za vruće dane. SASTOJCI: 5 cvjetova bazge, 5 litara vode, 1 kg šećera, 1 limun narezan na kolute i 3 žličice limunske kiseline. Sve sastojke staviti u staklenku, ostaviti na suncu 10 dana, a zatim procjediti i uliti u boce. Čuvati u hladnjaku.

Bazgino vino: 1 litra cvjetova bazge, 2,25 kg šećera, 1,35 kg grožđica, 1 paketić kvasca i 13,3 litre vode. Cvatove bazge koji su ubrani po suhom i sunčanom vremenu odvojiti od peteljki, staviti u plastično vjedro, posipati šećerom i zaliti vodom. Dodati aktivirani kvasac. Vjedro pokriti polivinilskom folijom i ostaviti stajati 9 dana na miru, u toploj prostoriji. Nakon toga procijediti mošt, dodati mu grožđice i uliti u odgovarajuću hrastovu bačvicu. U hladnom i tamnom podrumu lagano vrenje (tiho vrenje) će trajati šest mjeseci. Tada vino preliti u čistu posudu, profiltrirati i puniti u boce. Nudi se u svečanim prigodama; njegova krasna svijetložuta boja i delikatan okus to zaslužuju.