Žute, zelene i narančaste energetske bombe

Agrumi - energetske bombe

Agrumi – energetske bombe

Agrume ili citruse volimo zato što su sočni, mirisni i raznovrsni. Uz obilje vitamina C koji nam je još više potreban u vremenima viroza, sadrže i mnoštvo drugih, izuzetno korisnih tvari.

Kada u vrijeme različitih viroza, prehlada i gripe, zatrebamo više vitamina C najčešće posežemo za agrumima ili citrusima. Naranče, limun, mandarine i druge pripadnike citrusne obitelji ne volimo samo zato što su prave vitaminske bombe. Sviđa nam se i njihova sočnost, miris, svježina, boje, raznovrsnost…

Na dohvat su nam ruke cijele godine, a dodamo li i znanstvene spoznaje brojnim epitetima kojima ih častimo tjerani osjetilima, agrume je lako voljeti. Od najmanjih i najkiselijih do najvećih i najslađih.

Ne samo vitamini i minerali

Obilje vitamina C i A, folne kiseline te kalija, kalcija i vlakana samo su dio zdravstveno/znanstvenih temelja na kojima počiva korist od citrusa. Naranča, primjerice, sadrži više od 170 različitih aktivnih biljnih tvari, od čega oko 60 flavonoida koji imaju protuupalno, protuvirusno i protutumorsko djelovanje. Ni drugi agrumi ne zaostaju po sadržaju tih tvari. Spomenimo samo jedan od flavonoida koji dominira u narančama, hesperidin. Istraživanja su pokazala da snižava krvni tlak i kolesterol, te ima snažna protuupalna svojstva. Tako štiti krvne žile i srce. Moćna kombinacija tvari poput hesperetina (nije isto što i hesperidin!), naringenina (snažan flavonoid), antocijanina (crveni pigmenti, moćni antioksidansi), te niz drugih polifenola daju agrumima zaštitnu ulogu kod različitih oblika raka, a posebice grla, usta i želuca. Limun je, pak, u narodnoj medicini korišten za liječenje različitih upala, grčeva i reumatizma, a suvremena je znanost pokazala da je za takav učinak ponajviše zaslužna tvar limonen. Ista tvar pomaže i normalizaciji razina kolesterola. Iako je sprečavanje i liječenje raka i srčanih bolesti tema velike većine istraživanja koja se bave tvarima iz agruma, u posljednjih nekoliko godina znanstvenici sve više proučavaju njihovu ulogu u funkcioniranju mozga, učenju i pamćenju.

Lijepe, mirisne, osvježavajuće

Većini ljudi najomiljeniji (a i najuzgajaniji) agrum je – naranča. Lijepi plod je bogat vitaminima C i A te izuzetno važnom folnom kiselinom. Potiče probavu, pa može pomoći kod konstipacije (otežana stolica). Lipidi, lecitin i fosfolipidi iz tog sočnog ploda važni su za normalnu funkciju jetre. A uklopit će se i u najrestriktivniju dijetu, jer zbog velikog postotka vode (90 posto), 100 grama naranče krije samo 43 kalorije.

Limun, kralj osvježavajućih napitaka i obavezan sastojak terapije protiv viroza, oduvijek je bio hrana, lijek i sastojak kozmetičkih proizvoda. Osim zbog mirisa i okusa, volimo ga najviše zato što sadrži obilje vitamina C (jedan limun srednje veličine zadovoljava 30 posto dnevnih potreba za tim vitaminom). Sadrži i malo beta karotena i solidnu količinu magnezija.

Najslađa, najsočniji…

Za slasne mandarine, za koje se pretpostavlja da potiču iz jugoistočne Azije, možemo reći da su najpraktičniji paketić vitamina i minerala. Lako se gule, osvježavaju i sadrže malo kalorija – samo 46 u 100 grama. Mandarine obiluju beta karotenom, folnom kiselinom dakako, vitaminom C. Ispod kore kriju se i gotovo svi važni minerali, poput kalija, kalcija, fosfora, magnezija, te željeza, cinka i joda. I mandarina daje svoj prilog ljepoti – esencijalna ulja iz kore koriste se u proizvodnji različitih kozmetičkih proizvoda i parfema.

Najslađa pripadnica obitelji agruma je klementina, blještave glatke narančaste kore i bez koštica. Tri klementine srednje veličine osiguravaju nam dnevno preporučenu dozu vitamina C, što dobro dođe u zimskim mjesecima. Kako nemaju koštica i dosta su slatke, od svih citrusa najbolji su sastojak voćnih salata, kojima daju svježinu i miris.

Grejpu, crvenom i bijelom, možemo dati pridjev najsočnijeg agruma. U soku se krije golema količina vitamina C, a 100 grama voćke ima samo 32 kalorije. Jako je bogat pektinom, topivim vlaknom za koje su studije pokazale da usporava nakupljanje štetnih plakova u krvnim žilama. Oprezni s grejpom trebaju biti samo oni
koji uzimaju neke lijekove (npr. imunosupresive, blokatore kalcijevih kanala, statine), jer tvari iz grejpa utječu na njihovo djelovanje u organizmu. Zato je najbolje posavjetovati se s liječnikom.

Na kraju, tu je i limeta. Zelene kože i sočne svijetlo-zelene unutrašnjosti, limeta se najviše koristi za spravljanje sokova, koktela i marinade. Najmirisnija je članica obitelji agruma te prednjači po količini svih vitamina B skupine i višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Manje je kisela od limuna pa se preporučuje onima koji traže blaži okus.