Divlji krastavac

Divlji krastavac (Ecballium elaterium) u antičko doba smatran je jakim abortivom.(Ecballium elaterium)

NAZIVI: štrkalj, štrkavac, štrcolica, štrcalica, primorska štrcalica, pipunić.

OPIS BILJKE: Divlji krastavac je trajna, hrapava i dlakava biljka s prizemnom stabljikom na kojoj su srcoliki listovi. Cvijet je svijetložute boje, zvonastog oblika, jednospolan, smješten u pazuhu lista. Plod je dlakava i bradavičasta duguljasta boba. Iz zrelih plodova, kad se otkinu, štrcaju sjemenke, zbog čega ga u narodu i zovu štrkavac ili štrcolica, a to se događa zbog velikog tlaka koji se u njemu stvara. Bez naročitog je mirisa i okusa.

STANIŠTE I UZGOJ: Ova mediteranska biljka raste na napuštenom zemljištu, uz putove, uza zidove, po nasipima, u gudurama, pokraj naselja. Uzgaja se plantažno.

VRIJEME CVATNJE: Od travnja do rujna.

UPOTREBA: Biljka se još u starom Egiptu rabila kao lijek. Starogrčki filozof Teofrast koristi korijen za liječenje bijele gube i šuge kod ovaca. U antičko doba smatran je jakim abortivom.

LJEKOVITI DIO BILJKE: Za lijek sabiremo sjemenke koje vadimo iz zrelog ploda, a sušimo listove na toplom i zračnom mjestu. Sok ploda dobivamo cijeđenjem za neposrednu uporabu.

LJEKOVITO DJELOVANJE: U literaturi se navodi da se u nas rabi kao poznati drastičan purgativ, naročito kod trovanja narkoticima. Sok iz svježeg ploda koristimo za liječenje sinusa i upala nosa, bolnih zglobova, reumatizma, kožnih nečistoća kao što su akne, gljivice, osipi, infekcije; kod edema zglobova, tegoba sa srcem, slabog rada bubrega, za izazivanje proljeva (naročito kod trovanja). Uziman u većoj količini oralno može izazvati teško trovanje, a ako se maže na kožu, alergije i edeme. Sjemenke pomažu kod tegoba sa sinusima, korijen uspješno otklanja bolove u zglobovima – antireumatik je i analgetik. Listovi se rabe kao snažan purgativ i diuretik za izbacivanje tekućine iz probavnog sustava edema i nakupljanja tekućine oko organa, bubrežnih i srčanih tegoba. Svježi list se prema recepturi pučke medicine rabi kao oblog kod krvarenja hemoroida. Zapadna pučka medicina divlji krastavac rabi za liječenje: akni, bolnih grčeva mjehura, bolesti srca, bolesti bubrega i to naročito kod pojave edema, cerebralne kongnestije, za detoksikaciju i pražnjenje crijeva, za izbacivanje katara, za izazivanje povraćanja, u liječenju žutice, ascitesa, kroničnog cistitisa, kožnih tegoba te kod nedostatka vitamina C.

Vezani članak:  Stolisnik

LJEKOVITI SADRŽAJ: elaterin, elatericin, resin, pektin, ecbalin, gorke tvari, šećer, kukurbetacin E, vitamin C.

UPOZORENJE: Otrovan je svježi mliječni sok iz lista, te zreli plod. Trudnicama je zabranjena bilo kakva uporaba divljeg krastavca. Simptomi trovanja: slinjenje, povraćanje, jaki bolovi u želucu i crijevima, te proljev, a u većim količinama dolazi do jakih grčeva pa i do smrti. Ne smije se uzimati na svoju ruku!

JESTE LI ZNALI: Latinsko ime Ecballium dobiva po grčkoj riječi ekballein, koja u prijevodu znači ‘baciti se’, a elaterium od grčke riječi elatos – voziti, odnosno pobjeći.

PRIPRAVCI:

* Čaj: S 2 dl vruće vode prelijemo 1 žličicu osušenih listova, poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo. Uzimamo 1-2 šalice čaja na dan. Čaj rabimo i za vanjsku uporabu.

* Sok: Dobivamo ga iz zrelog ploda cijeđenjem te ga koristimo za vanjsku i unutarnju uporabu kod navedenih oboljenja. Doziranje za unutarnju uporabu je 2-3 kapi na šalicu vode ili čaja. Doziranje za liječenje sinusitisa je 1 kap svježeg soka koji se razrijedi sa 10 kapi destilirane vode te se kaplje u nos 2-3 puta na dan po 2 kapi. Zreli plodovi se mogu sušiti te se u suhom obliku prokuhaju i uzimaju u ohlađenom čaju koji se kaplje u nosnice.

* Homeopatija: Koriste se homeopatski lijekovi elaterin u dozi 1:10, i elacterin u dozi 1:40 za liječenje koprivnjače i vrućice.