Breskva – Baršunasta voćna kraljica

breskveNe gulite koru s breskve; prepuna je korisnih sastojaka koji će činiti višestruko dobro vašem tijelu.

Breskve i njima vrlo srodne nektarine bogate su antioksidansima, vitaminima i mineralima, premda sastav varira od sorte do sorte. Najzastupljeniji i najjači antioksidansi u breskvi su fenoli, tvari prisutne u hrani biljnog porijekla. Kora breskve sadrži do dva i pol puta više fenola nego meso ploda, što je više nego dovoljan razlog da breskvu jedemo s korom.

Ovo voće obiluje i karotenoidima, također snažnim antioksidansima. Najvažniji karotenoidi u breskvi su beta-kriptoksantin i beta-karoten koji se u organizmu pretvara u vitamin A, a daje i narančastu boju voću i povrću koje ga sadrži. Sorte bresaka i nektarina s narančastom korom imaju i do deset puta više beta-karotena od onih s bijelom korom. I koncentracija karotenoida veća je u kori nego u mesu ploda, a i povećava se kako plod dozrijeva.

Svježa i konzervirana breskva dobar su izvor bakra, koji je organizmu potreban za stvaranje hemoglobina i kolagena. Osim toga, mnogi enzimi koji sadrže bakar pridonose obrani organizma od djelovanja slobodnih radikala. Breskva je i dobar izvor željeza, premda treba imati na umu da se željezo iz biljne hrane apsorbira lošije nego ono iz namirnica životinjskog porijekla. Breskva je bogata vitaminom B3, koji sudjeluje u mnogim metaboličkim reakcijama i posebno je zaslužan za stvaranje energije. Jedemo li redovito breskve, dobit ćemo i velike količine vitamina C, koji pridonosi zdravlju kostiju, hrskavica, zuba i desni, štiti od infekcija, pospješuje apsorpciju željeza i ubrzava zacjeljivanje rana. Tu je i vitamin E, koji štiti membranu stanica organizma. Breskve obiluju i prehrambenim vlaknima. Jedan veći plod osigurava pet do devet posto preporučene dnevne količine vlakana za odraslu osobu. I ovdje valja istaknuti da je najbogatija vlaknima kora ploda.

Postoji više od 2500 sorti bresaka koje se dijele na tri osnovne skupine. To su: kalanke (koštica se lako vadi iz ploda), durancije (kod njih se koštica teško odvaja) te nektarine (imaju glatku koru bez dlačica). Kad se gleda boja mesa ploda, treba reći da je žuto meso aromatičnije, a bijelo meso slađe. Obje su varijante bogate vodom, imaju malo šećera i vrlo malo natrija, obilje kalija i malo joda: zbog tih odlika breskve su učinkovite za
poticanje diureze.

Malo kalorija: 100 grama breskve bez kore sadrži 90,7 g vode, 260 mg kalija, samo 3 mg natrija te jedva 27 kalorija.