Voće kraljeva i drevnih plemena

Podrijetlom iz Središnje i Južne Amerike, gdje se počeo uzgajati još prije deset tisuća godina, avokado (Persea Americana ili Persea gratissima) je oduvijek bio kraljevsko voće. Legende Maja kažu da je ovaj kruškoliki plod davao magične i mistične moći njihovim princezama. Naziv ‘avokado’ potječe od astečke riječi ‘ahuacatl’, no španjolskim konkvistadorima je to ime bilo teško izgovoriti pa je avokado nastao kao iskrivljena varijanta astečke riječi. Aztecima je avokado prije svega bio seksualni stimulans, te je kao takav bio zabranjeno voće. Znanost nije uspjela potvrditi njegova afrodizijačka svojstva, pa je vjerojatnije da su mu takva svojstva pripisana jer njegov oblik podsjeća na žensko spolovilo.

Plodovi i do dva kilograma!

Avokado cvijeta u velikim cvjetovima koji sadrže 100-300 manjih. Do oprašivanja dolazi u samo 0,1% slučajeva. Glavni uzrok toga leži u činjenici što je tijekom prvog dana cvjetanja sazreo samo tučak i što su prašnici još nerazvijeni. Cvijet se kasnije na jedan dan zatvara. Kad se cvijet ponovno otvori, prašnici su već zreli, ali je tučak uvenuo. Osim toga se cvjetovi sa zrelim prašnicima u odnosu na cvjetove sa zrelim tučcima otvaraju u različito doba dana. Plodovi su okrugli, zelene boje i teški do 2 kg. Kora je hrapava. U trgovinama ili na tržnici većinom ćete naići na tvrd i nezreo avokado zato što se na taj način manje oštećuje i kvari. Zrelost avokada možete utvrditi ukoliko ga uzmete u ruku i lagano stisnete. Nezreli avokado bit će tvrd, a zreli će biti blago mekan, dok će kod prezrelog avokada nakon pritiska ostati blage udubine. Izbjegavajte kupnju avokada čija je kora oštećena ili ima tamne mrlje. Ukoliko niste sigurni, bolje je kupiti tvrdi, nezreli avokado i ostaviti ga 3-5 dana na sobnoj temperaturi da dozrije. Zreli avokado možete čuvati u hladnjaku do sedam dana. Narezani avokado, pokapan limunovim sokom, možete čuvati u zatvorenoj posudi do dva dana. Pire od avokada možete i zamrznuti. Na dvije žlice pirea dolazi po jedna žlica limunova soka. Zamrznuti pire može se čuvati do pet mjeseci.

Aligatorska kruška

Kolokvijalni naziv za avokado je “aligatorska kruška”, što upućuje na oblik i grubu površinu kore. Prošlo je dosta vremena dok avokado nije postao domaća biljka: uz mumije Inka umrle oko 750. g. pr. K. pronađene su sjemenke avokada, pa se pretpostavlja da je otprilike u to doba počeo njegov uzgoj. Od sredine 17. st. širi se preko Jamajke u Aziju. Uzgoj avokada u SAD-u, prije svega u Kaliforniji i Floridi, počeo je početkom 20. st. Europski mornari koristili su ga kao maslac, a u nekim dijelovima Meksika konzumiraju se i listovi. Još se uzgaja u Meksiku, Dominikanskoj Republici, Brazilu i Kolumbiji. Najpopularniji je u Meksiku i Kaliforniji, gdje se najviše uzgaja. U Kaliforniji je avokado toliko uobičajeno drvo da raste u dvorištima kao kod nas jabuke, šljive ili trešnje. Kako plod zrije, zelena boja prelazi u sve tamniju, gotovo crnu. Plodovi pretjerano svijetle zelene boje znaju se naći u našim trgovinama, što znači da je plod ubran malo prije vremena. Postoji više od 80 sorti avokada, koji se svrstavaju u tri kategorije: meksičku, gvatemalsku i zapadnoindijsku, a najpoznatije su: bacon, fuerte, gwen, hass, pinkerton, reed i zutano. U SAD-u je najpopularnija sorta hass.

Sprječava tumore, štiti vid

Avokado je voće koje suvremeni stručnjaci smatraju jednim od nutricionistički najbogatijih i najkvalitetnijih namirnica u prirodi, pa je zaista šteta što se kod nas malo jede. Iako većina prehrambenih stručnjaka smatra kako bi glavnina namirnica trebala biti upravo ona koja potječe iz kraja u kojemu smo rođeni i u kojem živimo, nekim stranim namirnicama svakako treba napraviti mjesta. Među njima je i avokado. Evo zašto: u plodu avokada smjestilo se preko 25 važnih nutrijenata, uključujući vlakna (ima ih čak 10% od ukupne težine ploda), kalij, vitamin E i B, folna kiselina i brojne važne fitokemikalije (fitonutrijenti su korisni u prevenciji kroničnih bolesti suvremenog doba). Avokado pomaže da iz druge hrane koju jedemo bolje apsorbiramo ostale nutrijente, posebice one koji pomažu rješavanju problema s masnoćama, poput alfa i beta karotena.

Istraživanja ukazuju da u avokadu (i brokuli, od vrsta koje rastu kod nas) ima fitokemikalija koje sprečavaju rast tumora, te luteina, jakog antioksidansa koji štiti vid. Ovaj se egzotični plod preporučuje kao zaštita srca i krvnih žila, jer sadrži najzdravije oblike masnoća, one nezasićene. Zato je to po mišljenju većine nutricionista najbolja zamjena za hranu koja sadrži zasićene masnoće, a to su sve one masnoće koje zovemo “zločestima” i koje povećavaju razinu kolesterola u krvi. Veliki avokado sadrži oko 200-250 kalorija. Uopće ne sadrži kolesterol, natrij i šećer, a izrazito je bogat vitaminima i mineralima: sadrži po 4% vitamina C i E, 4% niacina, 8% folata, 4% vitamina B5, te po 2% fosfora, cinka, vitamina B1, magnezija, mangana i bakra.

Prijatelj spolnih organa

Avokado ima brojna ljekovita svojstva. Zanimljivo je da njegov plod raste devet mjeseci, kao i dijete u majčinu trbuhu, a veoma je koristan za maternicu. Štiti od raka dojke i prostate. Za zdravlje kardiovaskularnog sustava važno je istaknuti kvalitetan sastav masnih kiselina, među kojima se ističe mononezasićena oleinska kiselina koja pomaže u snižavanju kolesterola i sprječava njegovo štetno djelovanje. Zatim prirodno sadrži sterole, a najviše beta-sitosterol koji je strukturom sličan kolesterolu, i kada se konzumira s hranom koja sadrži kolesterol, inhibira njegovu apsorpciju te tako sprječava njegovo štetno djelovanje. Studije su također pokazale da beta-sitosterol učinkovito sprječava i liječi bolesti prostate, reduciraju razvoj stanica raka prostate i crijeva te djeluju protiv nekih oblika leukemije. Djeluju pozitivno i na imunološki sustav jer pojačavaju razvoj limfocita, normalizira razinu šećera u krvi i inzulin kod dijabetesa tipa 2. Pomaže kod smanjenja upala, u procesu liječenja čireva i ublažava grčeve. Također djeluje antivirusno, antibakterijski i antigljivično. Avokado je bogat i kalijem, koji pomaže u regulaciji krvnoga tlaka i u reduciranju rizika od srčanog udara. Salate i umake kao što je salsa obogatit će kremastim okusom i teksturom te ujedno znatno povećati sposobnost tijela da apsorbira karotenoide iz povrća. Štiti od bolesti očiju kao što su katarakta i makularna degeneracija, te zahvaljujući antioksidativnim svojstvima luteina štiti oči od štetnog djelovanja slobodnih radikala i filtrira štetne UV-zrake.

Ulje avokada

Vrlo vrijedan proizvod koji se dobiva iz avokada jest ulje koje je dobro za njegu kože. Ulje avokada ima izvanredne sposobnosti regeneracije i pomlađivanja zbog visokih koncentracija esencijalnih masnih kiselina koje sprječavaju isušivanje i održavaju elastičnost kože. U kožu prodire dublje od svih biljnih ulja i aktivne tvari nosi do unutrašnjih slojeva dermisa. Njegova antibakterijska i zacjeljujuća svojstva čine ga idealnom bazom za kozmetičke tretmane rana, akni, dermatitisa i sl. Ublažava svrbež koji se pojavljuje kod ekcema i psorijaze. Usporava pojavu znakova starenja jer potiče metabolizam kolagena, povećava njegovu topivost u dermisu, a visoki sadržaj vitamina E pomaže u neutraliziranju slobodnih radikala. Ima svojstva apsorpcije UV-zraka i idealan je dodatak za pojačavanje aktivnosti UV-A i UV-B apsorbera, zbog čega se smanjuje koncentracija umjetnih spojeva. Od svih biljnih ulja (bademovo, sezamovo, suncokretovo, kokosovo, maslinovo, ulje jojobe i dr.) pokazao se kao najučinkovitije sredstvo za zaštitu od sunca; ujedno štiti od pjegica nastalih od sunca i opeklina. Visoki udio lecitina i fitosterola utječe na laku razmazivost.

Avokado u kuhinji

U kulinarskom smislu avokado možemo gledati i kao voće i kao povrće jer se od njega spremaju juhe, sendviči, deserti i čuveni meksički specijalitet – umak guacamole – u svim varijantama. Mnogi kuhari ga koriste umjesto maslinova ulja u pripremi jela. Prije rezanja dobro ga operite pod tekućom vodom, a potom ga prerežite napola po dužini i zaokrenite polovice kako biste ih lakše odvojili. Košticu bacite, a žlicom izvadite sočni dio. Dobro ga pokapajte sokom limuna kako ne bi promijenio boju. Sirov avokado možete koristiti za pripremu različitih namaza, dipova i maštovitih salata, možete ga nadijevati, koristiti za pripremu salatnog preljeva ili ukrašavanje juha i drugih jela. Najpoznatiji umak, guacamole, dolazi iz meksičke kuhinje, a priprema se od avokada, rajčice, čili papričica, soli i limunova soka. Poslužite ga uz tacose, kao prilog tortiljama ili umjesto uobičajenog namaza za sendviče. Avokado možete kombinirati i s majonezom te poslužiti uz ribu s roštilja ili pomiješati s malo pilećeg temeljca, svježeg bosiljka, češnjaka, soka limete i ulja te poslužiti uz piletinu s roštilja ili pomiješati s kuhanom tjesteninom. Avokado se izvrsno slaže s povrćem, voćem, mesom i ribom u raznim salatnim kombinacijama. I salatni preljev možete pripremiti od sitno nasjeckanog avokada, limunova soka, senfa, soli, maslinova ulja, malo kiselog vrhnja i nasjeckanog peršina – prelijte njime zelenu salatu, narezane rotkvice i šampinjone. U ljetnim danima izvrstan je za brzu pripremu hladnih juha s krastavcima, rajčicom ili tikvicama.

Salata od avokada i jaja

SASTOJCI:
• 1 veći avokado
• Pola glavice zelene salate
• 1 kuhano jaje • sol • papar
• 5-6 cherry rajčica
• Pola ljubičastog luka
• 1 žlica nasjeckanih badema
• Maslinovo ulje • limunov sok

PRIPREMA: salatu oprati i narezati na trakice, usitniti jaja, rajčice narezati na pola, avokado na kockice, a luk na polumjesece. Sastojke pomiješati, začiniti solju, paprom, maslinovim uljem i limunom. Posuti nasjeckanim bademom.