Kivi

Kivi, kineski ogrozd ili kivi ka (Actinidia deliciosa, A. chinensis) brzo je rastuća, do 10 metara visoka suptropska penjačica iz porodice povijuša (Actinidiaceae). Iako se u svojoj domovini, Kini, uzgaja već više od 1000 godina, kivi je svoju ophodnju svijetom započeo tek u 20. stoljeću. Premda su neki europski botaničari opisivali ovu voćku još sredinom 19. stoljeća, kivi je tek početkom 20. stoljeća donesen u Europu, SAD i na Novi Zeland. U Europi i SAD-u počeo se uzgajati tek 70-ih godina prošlog stoljeća.

Ime po ptici

Na Novom Zelandu, iz sjemenki plodova koji su kao poklon stigli iz Kine, već 1906. uzgojene su prve biljke kivija. Biljke su četiri godine kasnije dale prve plodove, što je bio početak uzgoja kivija na Novom Zelandu. Danas je Novi Zeland najveći svjetski uzgajivač kivija, a novozelandski uzgajivači ovu su voćku nazvali kivi po istoimenoj ptici koja tamo obitava i ima smeđe perje koje nalikuje boji ovoga ukusnog voća.

Kivi je dvodomna biljka koja u vrijeme cvatnje, u lipnju, oblikuje ili samo muške ili samo ženske cvjetove. Cvjetovi kivija su bijele boje i promjera 3-4 cm, a muški cvjetovi se razlikuju od ženskih po mnogobrojnim prašnicima. Do razvoja plodova, koji su zapravo velike bobe, može doći samo ako su jedna pored druge zasađene muške i ženske biljke. Plodovi dužine 5-8 cm dozrijevaju u kasnu jesen, a imaju sočno zeleno meso i hrapavu smeđu koru obraslu sitnim smećkastim dlačicama. Kad se plod prereže, u sredini se vidi bijeli ostatak cvjetne čaške oko kojeg su zrakasto raspoređene brojne komorice. U tim komoricama su smještene sitne, crne i mekane, jestive sjemenke.

Više C vitamina od limuna

Kivi nije samo ukusno, već i hranjivo voće te odličan izvor antioksidansa, vlakana i bioflavonoida. Bogat je mineralima i vitaminima, a posebno vitaminom C kojeg sadrži čak više nego ostali agrumi. Zbog toga nutricionisti savjetuju da se svako jutro za doručak pojede jedan kivi, jer samo jedan veći plod kivija opskrbljuje organizam dnevno potrebnom količinom vitamina C. Zbog velike količine vitamina C, kivi štiti od bolesti, pospješuje ozdravljenje i suzbija infekcije. Posebno u zimskim mjesecima, kada na tržištu nema mnogo voća bogatog vitaminima, uvijek dostupan kivi je idealan za prevenciju prehlade i suzbijanje infekcija. Osim što jača krvne žile, vezivno tkivo, kosti, zube i desni, kivi djeluje kao antioksidans, štiti stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala i pospješuje stvaranje kolagena potrebnog za obnavljanje tkiva. Osim toga, konzumacija svježeg kivija pomaže u metabolizmu bjelančevina, jača i čisti krv te pospješuje izlučivanje mokraće i otrovnih tvari iz bubrega. Zbog toga se kivi u tradicionalnoj kineskoj medicini i danas koristi kao lijek protiv iscrpljenosti i slabosti, jer daje snagu i jača organizam. Osim što je bogat vitaminom C, kivi sadrži i dosta vitamina K koji čisti krv, zgrušava krv i zaustavlja unutarnja krvarenja, pospješuje oblikovanje kostiju i sprječava osteoporozu.

Kivi sadrži mnogo magnezija, fosfora i željeza, a posebno je bogat kalijem kojega u plodu prosječne veličine ima oko 250 mg. Zbog toga se kivi preporuča onima koji imaju previsok krvni tlak ili pate od edema, jer kalij pomaže regulirati krvni tlak i rad srca, te pospješuje rad bubrega kao i izlučivanje vode i štetnih tvari iz organizma. Kivi se preporuča i starijim ljudima jer je bogat magnezijem koji je važan za izgradnju kostiju, koji sprječava razvoj osteoporoze i stvaranje bubrežnih kamenaca, a svojim umirujućim djelovanjem utječe na rad živčanog sustava i umanjuje posljedice stresa. Osim toga, kivi naš organizam opskrbljuje kromom koji poboljšava rad gušterače i djelovanje inzulina, pospješuje metabolizam šećera i sintezu masti i bjelančevina, te smanjuje povećanu razinu šećera, masnih kiselina i kolesterola u krvi.

Više vlakana od mekinja

Kivi sadrži različite enzime koji razgrađuju bjelančevine, škrob i masti te pospješuju čitav niz biokemijskih procesa u tijelu. Osim što sadrži više vlakana od jabuka i mekinja, sadrži i specijalni enzim aktinidin koji razgrađuje bjelančevine i pospješuje probavu. Zbog toga je kivi idealan desert nakon jela bogatog bjelančevinama, a preporuča se posebno onima koji imaju slabu probavu ili kronični zatvor. Premda djelovanje enzima aktinidina na organizam nije do kraja istraženo, plodovi kivija, kao i tablete koje sadrže sintetizirani aktinidin, često se koriste u sportskoj medicini protiv oteklina i upala te za prevenciju hematoma. Budući da nema štetnih nuspojava, sintetizirani aktinidin iz kivija počeo se koristiti i kao alternativa protuupalnim lijekovima za reumatske bolesti.

Vezani članak: Voće kraljeva i drevnih plemena

Ne kupujte pretvrde plodove

Pri kupovini kivija uvijek treba birati srednje tvrde plodove, jer pretvrdi plodovi su nezreli plodovi pa su manje sočni i slatki. Osim toga, kora plodova ni u kom slučaju ne smije biti smežurana ili oštećena. Najbolju aromu kivi ima kad je na pritisak lagano mekan, a njegovo meso još uvijek čvrsto. Tada do punog izražaja dolazi njegova jedinstvena aroma s fino kiselkastim okusom. Što su plodovi mekši, više gube na aromi pa su manje ukusni. Kivi se može čuvati u hladnjaku, gdje će ostati svjež i do nekoliko tjedana. Osim toga, može se konzervirati na različite načine. Ogoljen i narezan na ploške, kivi se može kandirati, sušiti, staviti u alkohol ili preraditi u sok, vino, kompot i marmeladu, a može se i zamrznuti. Uzimati ga ne smiju samo oni koji su na njega alergični.

Ljekovita svojstva i primjena kivija

♦ Usna šupljina: spriječava krvarenje desni i štiti od paradentoze.
♦ Dišni organi: pomaže protiv prehlade, gripe i hunjavice.
♦ Endokrine žlijezde: pospješuje bolji rad gušterače i izlučivanje inzulina.
♦ Srce: jača srce i pospješuje rad srca.
♦ Krv: čisti i jača krv, pospješuje stvaranje krvi, jača otpornost prema bolestima, smanjuje razinu šećera, kolesterola i triglicerida u krvi te pomaže protiv previsokog krvnog tlaka.
♦ Probava: potiče apetit i pospješuje probavu.
♦ Crijeva: pospješuje bolji rad crijeva i pomaže protiv zatvora.
♦ Bubrezi i mokraćni mjehur: pospješuje bolji rad bubrega i izlučivanje mokraće, te spriječava nastanak bubrežnih kamenaca.
♦ Kosti i zglobovi: jača kosti i zglobove, štiti od osteoporoze te pomaže protiv reume.
♦ Duševne tegobe: umiruje i jača živce, te djeluje kao blagi sedativ.

PREPORUČHIE SE KOD: komplikacija s urinarnim sustavom kao što su kamenci, pijesak, infekcije; reumatoidnog artritisa, karcinoma jetre i jednjaka, te kod djece s tegobama respiratornog sustava kao što su astma i svi oblici kašlja. Ljekoviti učinci kivija mogu zaista biti iznenađujući.

Dlačice na kori kivija su odličan antioksidans a nutricionisti vjeruju da sadrže tvari koje štite od raka, upala i alergija. Ističu kako kora kivija sadrži tri puta više antioksidanasa od ploda, a štiti i od stafilokoka i Escherihije coli. Stoga probajte konzumirati kivi tako da ga prethodno dobro operete, a potom u blenderu izmiksate cijeli plod.

Izvrstan za omekšavanje mesa

Svježi kivi je odličan dodatak voćnim salatama, kompotima, sladoledima i žitnim pahuljicama, od njega se mogu pripremati razni nadjevi za kolače i palačinke, a zbog svog dekorativnog izgleda, ploške kivija se mogu koristiti za ukrašavanje raznih slastica. Kivi je izvrstan prilog pikantnim jelima od bijelog mesa, salatama od riže ili tjestenine, mliječnim jelima te slasticama s jogurtom, vrhnjem ili svježim sirom. No ako je u kiviju sadržani enzim aktinidin duže vrijeme u dodiru s mliječnim proizvodima, razvit će se gorke tvari pa će slastice poprimiti gorkasti okus. Zbog toga mliječna jela s kivijem treba pripremati neposredno prije posluživanja. Također se ne preporuča koristiti kivi zajedno sa želatinom jer aktinidin u kiviju sprječava njezino stvrdnjavanje. S druge strane, kivi se može koristiti za omekšavanje mesa na način da se ploške kivija polože na meso i ostave da djeluju oko 10 minuta, a odmah nakon toga meso se može dalje prerađivati.

Vezani članak: Jagode: Vitaminska budilica organizma

Ljekoviti pripravci

♦ Čaj (za navedena oboljenja): 1 žlica suhih usitnjenih listova prelije se sa 2 dl vode, poklopiti i nakon pola sata procijedi. Pije se jedna do tri šalice čaja, prema potrebi.
♦ Kuhani listovi kivija su jestivi.
♦ Sok od peteljaka dobro je sredstvo za izbacivanje pijeska iz mjehura, žuči i bubrega.
♦ Uputa za veterinare: Čaj od listova dobro je sredstvo za njegu domaćih životinja od šuge, napose pasa.

Dva dnevno za zdravlje – Današnji nutricionisti preporučuju konzumirati dva do tri ploda kivija dnevno za dobru preventivu u očuvanju kardiovaskularnog sustava ili kao zamjenu za aspirin. Ova količina kivija reducira gustoću krvi te priječi njeno grušanje, odstranjuje povišene masnoće, priječi ali i liječi infarkt srčanoga mišića i arteriosklerozu krvožilnog sustava, očne bolesti poput mrene i žute pjege, divertikulozu i pretjeranu debljinu. Polifenolim, lutein, vitamini C i E smanjuju rizik od možebitnih kardiovaskularnih poremećaja, zaštićuju DNK sustav od štetnog djelovanja slobodnih radikala ali i pomažu bržem oporavku od posljedica štetnog djelovanja slobodnih radikala.

Napitak od kivija

Želite li obnoviti svoju zalihu vitamina C spravite ovaj napitak.

SASTOJCI (za 2 osobe):
• 2 kivija oguljena i usitnjena
• listovi mente
• 2 dl tonika
• 2 žlice smeđeg šećera ili 10 kapi stevije
• 1 iscijeđena limeta
• led

PRIPREMA: Napunite čaše kivijem, dodajte mentu, šećer ili steviju i podijelite sok od limete. Napunite svaku čašu ledom i dodajte tonik. Promiješajte i dekorirajte kivijem.