Istaknute reklame

Postavite reklamu

Aronija A2Go4U - OPG Dario Pavić

http://www.facebook.com

Sok i čaj od aronije vrhunske eko kvalitete. Isporučujemo po cijeloj HR i EU.

Šljiva – zanemarena a senzacionalna

Iako je pred nekim ‘prestižnijim’ voćem ova naša stara ljubičasta prijateljica stavljena u drugi plan, šljiva to nikako nije zaslužila. Voće iz našeg djetinjstva nije samo ukusna poslastica, već i pravi rudnik zdravlja: regulira probavu, čisti organizam, odstranjuje iz njega štetne tvari, potiče rad jetre, pomaže kod umora i popravlja apetit.

Naša najpoznatija sorta je šljiva bistrica

Naša najpoznatija sorta je šljiva bistrica

Šljiva (Prunus domestica) je koštunjavo voće svima poznatoga ukusnog ploda, podrijetlom iz Male Azije. Koristila se još u starom vijeku. Iz starih zapisa doznajemo da je krasila viseće vrtove Babilona. U stari se Rim dopremala iz Sirije, a Rimljani su je konzervirali sušenjem. Zapadna Europa upoznala je šljivu zahvaljujući križarima koji su je donijeli sa svojih ratnih pohoda. Danas se uzgaja preko 2000 vrsta šljiva raznih boja (crne, crvene, blijedo-ljubičaste, žute), a postotak antioksidansa u njima varira ovisno o vrsti i mjestu uzgoja. To voće konzumira se svježe ili suho, čak i kao sok od suhih šljiva. Naša najpoznatija sorta – šljiva bistrica – dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna. Najbolja je ona koju možete odabrati i ubrati u svom voćnjaku, ali i ona na tržnici ili u voćarnici ako znate kako treba izgledati: šljiva treba biti s peteljkom, čvrsta i neoštećena, dok je “magličavost” površine dokaz da se njome pravilno rukovalo.

Malo kalorija – puno antioksidansa

Svježi plod šljive u 100 grama sadrži: 84% vode, 10% ugljikohidrata, 0,6% bjelančevina i 2,1 g biljnih vlakana. Od vitamina ima: 220 µg karotena (provitamin A), 3 mg vitamina C, 0,70 mg vitamina E, 3 µg folne kiseline, 1,2 mg niacina i vitamin B6, te obilje minerala: 190 mg kalija, 16 mg fosfora, 11 mg kalcija, 7 mg magnezija, natrij, željezo i bakar. Također sadrži pektine i jabučnu kiselinu. U 100 grama ploda suhe šljive ima 23 grama vode, 44 g ugljikohidrata, 2,4 g bjelančevina i 16,1 g biljnih vlakana. U košticama ima najviše masnog ulja 45%, amigdalina i benzojeve kiseline. Vrlo dobar okus šljive potječe od dobrog odnosa šećera (5 različitih vrsta) i voćnih kiselina. Šljive imaju nisku energetsku vrijednost – samo 46 kcal – oko četiri puta manju od kruha. Zbog obilja vitamina, minerala, biljnih vlakana i prirodnih šećera, zauzimaju važno mjesto u prehrani. Izvrsno prolaze na ORAC testu te se sa 949 ORAC jedinica ubrajaju među najvrijednije voće što se količine antioksidansa tiče. Naravno, najvećio dio te antioksidantne moći dolazi od plavoljubičastog pigmenta u njihovoj koži.

Pomoć pri umoru i usporenim crijevima

Šljiva pridonosi poboljšanju pravilne prehrane, tim više što njen sastav u biološki najprihvatljivijim oblicima ljudski organizam prihvaća i time je iskoristljivost velika. Laksativno djelovanje šljive ima naročitu prednost jer je, zbog nedovoljne fizičke aktivnosti i načina prehrane, aktivnost crijeva – naročito kod starijih osoba – otežana i usporena, s nepovoljnim posljedicama. U narodnoj medicini svježa i osušena šljiva oduvijek se koristila protiv kroničnog zatvora. Taj učinak pripisuje se između ostalog i jednoj supstanci koju sadržava suha šljiva, dihidroksifenilizatinu, koja stimulira peristaltiku crijeva. Osim toga, sorbitol (vrsta šećera) kao i neki sastojci fenola suhe šljive pripomažu tom taksativnom učinku. Konačno, kao i sva druga suha voća, tako i suhe šljive sadrže biljna vlakna koja se mogu pokazati vrlo učinkovitima u tretmanu konstipacije. Šljive se također svrstavaju u lužnato voće bogato kalijem koji je neophodan za održavanje acidobazne ravnoteže. Intenzivna tjelesna aktivnost kod povišene temperature, rad noću i stres izazivaju pad razine kalija, što uzrokuje umor organizma.

Šljiva – saveznica čvrstih kostiju

Rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju da je konzumacija dvanaest šljiva dnevno kroz osam tjedana smanjila LDL kolesterol (tzv. loš kolesterol) kod osoba koje su već imale hiperkolesterolemiju. S istim ciljem su se radila ispitivanja za sveukupni kolesterol, ali nije se došlo do nekih značajnijih rezultata. Tek će nove studije omogućiti da se bolje utvrde sastojci koji se nalaze u svježoj i suhoj šljivi, a koji bi mogli imati učinkovito djelovanje na smanjenje kolesterola u krvi. Jedna nedavna studija pokazala je da konzumacija suhih šljiva povećava antioksidacijski kapacitet organizma i smanjuje neke faktore rizika raka debelog crijeva. Pokazalo se da su ekstrakti šljiva pomogli da se smanji razvijanje i inhibira proliferacija raznih kanceroznih stanica in vitro. Neke su studije pokazale da se konzumacijom suhih šljiva prevenira smanjenje gustoće kostiju (koja je između ostalog uzrokovana i zbog manjka hormona). Konzumacija suhih šljiva mogla bi također imati učinkovito djelovanje i na zdravlje kostiju kod žena u menopauzi. S tim u vezi, jedna je studija pokazala da je svakodnevno uzimanje 100 g suhih šljiva (što je po prilici 12 suhih šljiva) kroz tri mjeseca znatno povećalo markere u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju. Ipak, u slučaju unakrsne alergije, treba je svakako izbjegavati. To se posebno događa u kombinaciji s aspirinom, jer sadrži salicilnu kiselinu.

Jelovnik sa šljivama

Džem od šljiva

Džem od šljiva

Kao što je poznato, u prehrani se šljiva koristi svježa i sušena. Od nje se prave: pekmez, džem, kompot, slatko i rakija šljivovica, a dobro je poznata i kao dodatak mesnim jelima. Na jelovniku bi nam se trebala naći što češće, u raznim oblicima. Najpoznatiji zaštitni znak bakine kuhinje je pekmez ili džem od šljiva. Kuhana u vodi ili vinu s dodatkom šećera, narančine ili limunove korice i začina može biti izvrstan kompot. Nezamjenjiva je u kombinaciji s različitim vrstama tijesta, od pita preko savijača do okruglica od krumpirova tijesta. Gušći umak od propasiranih kuhanih šljiva sa šećerom i cimetom, a po želji i muškatnim oraščićem poslužite sa sladoledom od vanilije. U slanim jelima najviše se koristi sušena šljiva, osobito u kombinaciji sa svinjetinom, junetinom i peradi. Svinjetinu i perad možete nadijevati ili obložiti šljivama, a kod pirjane junetine stavite je u umak kako bi dobio dodatnu punoću. Šljivovica, bila ona obična ili prepečenica, izvrstan je aperitiv, a možete je koristiti i za flambiranje slatkih i slanih delicija. A evo i jednoga starinskog recepta za džem od šljiva. Potrebno vam je 1,5 kg šljiva, 150-200 g šećera i cimet. Šljive očistite od koštica i posložite u originalni lim od pećnice kožom prema dolje. Pospite šećerom i cimetom. Stavite u pećnicu na 200°C na otprilike 40 minuta i pazite da ne zagori. Gotove su kad se otopljeni šećer pomiješan sa sokom od šljiva malo zgusne. Gotov džem stavite u zagrijane staklenke, ohladite i čuvajte na hladnom do uporabe.

Suhe šljive imaju najviše antioksidansa

Kao što su govorile naše bake, suhe šljive dobre su za sve bolesti. Osim što su izvrsno sredstvo za održavanje pravilnog rada probavnog sustava, te sadrže pregršt vitamina i minerala, od svih vrsta voća i povrća one su na vrhu po sposobnosti apsorpcije radikala kisika (ORAC) sa čak 5770 jedinica, što znači da je suha šljiva voće s najviše antioksidansa! Tim je otkrićem borovnica dobila jaku konkurenciju, koja je i znatno jeftinija. Dovoljno je pojesti tek dvije, tri šljive dnevno.