Vitamini za krv, kosti i zdravo srce

Vitamini K i E manje su spominjani od sveprisutnih B kompleksa, A i C vitamina, no njihova uloga u organizmu vrlo je velika i nezamjenjva: vitamin K čuva čvrstoću naših kostiju te je zadužen za zgrušavanje krvi, dok je vitamin E naš najbolji saveznik protiv ateroskleroze i moždanog udara!

Vitamin K

Prosječnom čovjeku vjerojatno je teško zamisliti da mali list salate predstavlja tako moćnu osnovu za čvrstu koštanu strukturu našega tijela. Ako mislite da su kostima potrebni samo minerali poput kalcija i magnezija, varate se. Činjenica je da vitamin K, koji je sadržan u listovima salate, spada u najvažnije čimbenike za stavranje zdrave koštane osnove i ima posebno značenje za nakupljanje kalcija u kostma. Kao i vitamin D, koji je također aktivan pri razmjeni tvari u kostima, i on je topljiv u mastima. No u usporedbi s vitaminima A i D, ne može doći do predoziranja vitaminom K. Izuzetak su pacijenti koji uzimaju lijekove za sprečavanje zgrušavanja krvi. Naime, vitamin K poznat je kao koagulacijski (od tuda i ono K u nazivu), odnosno antihemoragični vitamin, jer ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi. Nedostatak ovog vitamina može rezultirati raznim hemoragičnim bolestima. Jedan od najčeščih uzroka manjka vitamina K u organizmu je nesposobnost jetre za sekreciju žuči u gastrointestinalni sustav, jer kod nedostatka žuči nema adekvatne digestije i apsorpcije masti, pa se zato smanuje i apsorpcija vitamina K. Zato se vitamin K daje injekcijom svim pacijentima s bolesnom jetrom ili začepljenim žučnim kanalima prije izvođenja kirurške intervencije.

Zašto vegetarijanci imaju čvrste kosti?

Jeste li znali da vegetarijanci u starosti imaju znatno čvršće kosti nego drugi ljudi? Do prije desetak godina znanstvenicima je to bila velika zagonetka. Strogi vegetarijanci – vegani – ne jedu mliječne proizvode, koji su glavni izvor kalcija u našoj prehrani. Tek prije nekoliko godina postalo je jasno kako razlog čvrstoće njihovih kostiju leži u obilju vitamina K. Kod oboljelih od osteoporoze utvrđeno je da jedu premalo povrća i da im je niska koncentracija vitamina K. On je pak zadužen da se kalcij spoji s proteinom osteokalcinom i tako se taloži u kostima. Bez vitamina K osteokalcin ne može nataložiti kalcij u kostima!

Prevenira osteoporozu

Vegetarijanci imaju znatno manju potrebu za kalcijem budući da unose puno vitamina K jedući zeleno lisnato povrće. Iskorištenost kalcija optimalna je jer se uz pomoć vitamina K dobro taloži u kostima. Žene koje uzimaju dovoljno vitamina K (više od 100 mikrograma dnevno) imaju 30% manji rizik oboljenja od osteoporoze. Stoga stručnjaci za zdrave kosti preporučuju zeleno lisnato povrće i salate. Otprilike 100 mikrograma vitamina K sadržano je u dvjema žlicama brokule ili u 100 grama zelene salate.

Dvije glavne uloge

Dugo se vjerovalo da je vitamin K zadužen samo za zgrušavanje krvi. Ali na primjeru koštane razmjene materija pokazuje se da priroda, kada već na raspolaganju ima molekulu kao što je vitamin K, to nikada ne koristi samo za jednu svrhu. Iznova ćete ustanoviti kako hranjive tvari surađuju kao složeni mehanizam. U izgradnji kostiju to su: kalcij, magnezij, cink, mangan, vitamin D, vitamin K i vitamin B6. Hranjiva i besprijekorna prehrana optimalno kombinira sve te tvari.

Vezani članak:  Voće kraljeva i drevnih plemena

Pomaže pri zacjeljivanju rana

Vitamin K zadužen je za zgrušavanje krvi. Ako ste se ozljedili, uravnotežen sustav neurotransmitera pobrinut će se da se krv spoji s proteinom i tako zatvori ranu. S obzirom da se malo vitamina K stvara i u crijevima, ovaj mehanizam uglavnom besprijekorno funkcionira. Izuzetak su novorođene bebe, koje u prvim tjednima nemaju bakterije u crijevima za izgradnju vitamina K. Zbog toga se za novorođenčad preporuča preventivno uzimanje vitamina K koji će ih štititi od iznenadnih krvarenja.

SPAS ZA ŽENE! Puno žena žali se na preobilna krvarenja tijekom mjesečnice. Vitamin K može pomoći da se bržim zgrušavanjem krvarenja smanje. Tablete s klorofilom, tj. zelenom bojom biljaka, u koncentriranom obliku sadrže vitamin K ali ne uzimajte sintetski vitamin K. Radije u prehranu uvrstite namirnice bogate ovim vitaminom, kao što su: kiseli kupus, brokula, peršin, prokulica, zelena satata, špinat, kopriva, rajčica, grašak, soja, mrkva, krumpir, biljna ulja, riblje ulje, mlijeko, sir i alge. I imajte na umu: što je povrće zelenije – to je bogatije vitaminom K.

Jeste li dobro opskrbljeni vitaminom K

Ako imate koji od navedenih simptoma, možda patite od nedostatka vitamina K:
❖ duga krvarenja pri ozljedama
❖ jaka krvarenja kod mjesečnice u žena
❖ sklonost krvarenju iz nosa

Vitamin E

Sve stanice ljudskoga tijela omeđene su membranama u čijoj strukturi dominiraju masnoće, pa nije teško shvatiti što znači zaštita tih membrana. Kompletna komunikacija odvija se preko njihovih površina, one su dakle izložene promjenama, a najviše procesu oksidacije. Stanice moždane mase, koje kontroliraju cijeli sustav, sadrže preko 60% masnoće. Njihova zaštita predstavlja pripremu za stare dane, a moguće i odlaganje procesa starenja. Poznato je nadalje da se (osim unošenja masnom hranom) kolesterol stvara i u organizmu. Sprječavanje oksidacije tog kolesterola ključno je za rješavanje problema začepljenja krvnih žilica u srcu i mozgu, jer se upravo oksidirani LDL kolesterol taloži na kritičnim mjestima (vratne žile, žile u preponama, srčani mišić).

Stabilne nezasićene masti

Vitamin E u biljkama i nezasićene masti uvijek djeluju zajedno. Proizvode se u velikim količinama u uljanim klicama i sjemenkama, posebno u pšeničnim klicama i suncokretovim sjemenkama. Posebice se nezasićene masti (masne kiseline) koriste za izgradnju staničnih stijenki novih biljaka. Slobodni radikali lako napadaju nezasićene masne kiseline, oksidiraju ih i uništavaju zbog njihove kemijske strukture. Zato se ulja, koja sadržavaju veliki udio nezasićenih masti, zgrušavaju ako stoje otvorena na zraku i osvjetljenim mjestima. Vitamin E štiti masti da se ne pokvare tako što odbija velik broj slobodnih radikala prije nego što oni dođu do masnih kiselina. S druge strane, ako jedete previše masnoća životinjskog podrijetla, a premalo biljnih masnoća, vaše će stanice imati tako čvrste stijenke kroz koje je gotovo nemoguć prolaz hranjivih tvari.

Vezani članak:  Soja i sojini proizvodi

Najbolji saveznik protiv ateroskleroze

Dvije velike studije nedvosmisleno su pokazale da muškarci i žene koji su suplementirali svoju prehranu s najmanje 100 IJ vitamina E tijekom dvije godine imaju smanjen rizik od bolesti srca i krvnih žila za 37-41%. U istraživanju je potvrđeno da se taj rizik smanjuje za 77% ako se količina konzumiranog vitamina E podigne na 400-800 IJ. Najvažnija je njegova zaštitna uloga, ali to nije ni izdaleka sve. Sprječavajući oksidaciju LDL kolesterola, E vitamin direktno sprječava pojavu ateroskleroze (ovapnjenje žila) ako je bolest već nastala, njezino rapidno nastavljanje. Blokirajući slobodne radikale u tijelu predstavlja obranu od UV i kozmičkog zračenja, radioaktivnosti slabog intenziteta i od stresa. No, tiho djelovanje E vitamina dolazi kasnije, a događa se dugoročno, i to tako da se osjećate bolje, imate jači imunitet, bolje podnosite napore, bolje ste raspoloženi i jednostavno bolje funkcionirate.

Eliksir za mlade krvne žile

Kako bi vam kroz krvne žile do mozga protjecao kisik i hranjive tvari, oni moraju biti prohodni i elastični. Vitamin E će vaše krvne žile održati mladima. Najčešći znaci starenja krvnih žila su začepljenje i nakupljanje masti na stijenkama, poroznost i visok krvni tlak. Tek kada se začepe važne krvne žile, zamijetit ćete da nešto nije u redu. No, održavanje krvnih žila je jednostavno: u prehranu uvrstite ulje pšeničnih klica, orahe i sjemenke, biljna ulja, žumanjak jajeta i zeleno lisnato povrće.

Međutim, ni jedan od ovih izvora ne može osigurati povećane dnevne doze koje su ovdje spomenute kao zaštitne. Stoga je najbolje uzeti suplemente. Iako vitamin E nije lijek, djelovanje mu je dragocjenije od bilo kojeg lijeka. Lista stanja kod kojih pomaže dijeli se na: “primarno” (ateroskleroza, dijabetes, hiperlipidemija, imunitet starijih osoba, ozljede, osobito opekotine) i “sekundarno (Alzheimerova bolest, angina, oporavak nakon treninga, bronhitis).

Zašto nam treba toliko vitamina E

Odgovor je jednostavan: jedemo dvostruko više masti nego spiljski ljudi. Kobasice, sir, prženo i pečeno meso tovljenih životinja – unos ovih masnih namirnica evolucija nije predvidjela. Kako bi se sve te masti prenijele kroz naše krvne žile, potrebno nam je puno više vitamina E, budući da ga u siru, kobasicama i svim drugim masnim namirnicama – nema. Rizičnoj skupini s mogućim manjkom vitamina E pripadate ako: ste stariji od 65 godina, pušite, imate povišenu razinu masti u krvi, patite od bolesti srca, žučnog mjehura i gušterače, imate rak, dijabetičar ste, trudni ste ili uzimate kontracepcijske tablete.