Gljive – ukusne i ljekovite

Mnoge gljive su vrlo hranjive i imaju izuzetna ljekovita svojstva. Saznajte više o vrstama koje se mogu naći na našim prostorima i značajno utjecati na održavanje vašeg dobrog zdravlja.

Gljive su od davnina korištene kao hrana, lijek, otrov, a u mnogim drevnim kulturama sastavni su dio vjerskih obreda. Etnomikolozi su pronašli tragove njihove upotrebe stare preko pet tisuća godina, što dokazuje da su naši davni preci bili svjesni hranjivih i ljekovitih svojstava koja imaju. U 20. stoljeću, otkrićem penicilina, odnosno njegovih antibiotičkih svojstava, počinje era ekstrahiranja ljekovitih supstanci iz gljiva. Farmakologija je do sada izolirala mnoge antivirusne i antimikotičke tvari koje one sadrže. Osim spomenutih svojstava, dokazano je da gljive jačaju imunitet. One pospješuju obrambeni sustav ljudskog organizma time što mu pomažu da proizvede interferone i interleukine – proteine koji stvaraju i oslobađaju bijela krvna zrnca (leukocite). Tako ojačan imunološki sustav uspješnije proizvodi makrofage – stanice koje čiste naše tijelo od štetnih tvari, odnosno dotrajalih stanica. Makrofagi su poznati i kao ubojice tumora.

Gljive pomažu reduciranju štetnog kolesterola u krvi, liječenju dijabetesa, malarije, Alzheimerove bolesti, osteoporoze, jačaju koncentraciju, a najnovija istraživanja pokazuju da sadrže izuzetno visok postotak antioksidansa. Iako se smatra da je Daleki istok najbogatiji ljekovitim gljivama, te da ima najdužu tradiciju u njihovoj primjeni u terapijske svrhe, na našim područjima uspijevaju mnoge vrste koje imaju jednako iscjeljujuća svojstva. U ovom tekstu upoznat ćemo vas sa nekima od najpoznatijih ljekovitih gljiva koje se mogu naći u našem podneblju.

Bukovača sprečava maligne bolesti

Poznata je i pod nazivom šumska oštriga. Karakteristična je po školjkastom obliku i smeđoj boji, a raste do visine od oko 20 cm, koliko može iznositi i njezin promjer. Vrlo je učinkovita u liječenju malignih bolesti, anemije, pada imuniteta i ukočenosti udoVa. Sadrži esencijalne aminokiseline, statine i lovastatine koji pomažu u snižavanju: štetnog kolesterola u organizmu, čime se smanjuje opasnost od stvaranja naslaga na stijenkama krvnih žila koje ih sužavaju, što je glavni uzrok nastanka ateroskleroze. Time se u značajnoj mjeri otklanja rizik od srčanog ili moždanog udara. Gljiva Bukovača također obiluje antibakterijskim supstancama, a istraživanjima je utvrđeno da agensi koje sadrži mogu oslabiti bakterije stafilokoke i Escerichiju coli. Bogata je vitaminima grupe B, P, mineralima i ugljikohidratima, a proteini koje sadrži veoma su slični onima u životinjskom mesu. Beta-glukan – polisaharid kojim ova gljiva obiluje – izuzetno je važan sastojak u terapiji liječenja tumora.

Kako znanstveni, tako i krugovi tradicionalne i alternativne medicine slažu se da su gljive izuzetno zdrava hrana koja ima mnoga ljekovita svojstva. Ukoliko i sami odlučite obogatiti svoj jelovnik brojnim vrstama gljiva koje uspijevaju kod nas, imajte na umu još i ovo: snabdijevajte se kod provjerenih distributera i sakupljača. Oprez sa gljivama nikada nije na odmet.

Smrčak – melem za jetru

Smatra se jednom od najhranjivijih gljiva. Posjeduje važna hranjiva i ljekovita svojstva koja mogu imati ključnu ulogu u održavanju zdravlja. Gljiva Smrčak obiluje vitaminom D i veoma dobro štiti od nepoželjnih djelovanja koja mogu dovesti do upale i raka. Štiti jetru od oštećenja i pospješuje rad imunološkog sistema.

Puhara suzbija infekcije

Ova gljiva vrlo je bogata bjelančevinama. Otkriveno je da sadrži kalvacin koji ima protutumorska svojstva. Gljiva Puhara spada u red velikih gljiva, jer dostiže masu od 5 do 7 kilograma. Bijele je boje, loptastog oblika, promjera od oko pola metra. Prema tvrdnjama stručnjaka, podupire proces hemostaze, odnosno zaustavljanja različitih oblika krvarenja. U tradicionalnoj medicini često se koristi i kao sredstvo za dezinfekciju. Vjeruje se da ubrzava zarastanje rana. Istraživanja puhare pokazala su da spore te gljive sadrže antibiotik koji je izuzetno efikasan u suzbijanju infekcija dišnih i mokraćnih puteva.

Vrganj sprečava aterosklerozu

Za ovu vrstu gljiva udomaćili su se nazivi “liječnik za srce” i “kralj divljih gljiva”. Gljiva Vrganj je bogata bjelančevinama, vitaminima B, C i D, mineralima, željezom i kalcijem. Sadrži i alkaloid koji se koristi u liječenju angine pectoris, atrijske fibrilacije (poremećaja srčanog ritma) i srčane insuficijencije, kao i beta-glukan koji čisti krvne žile, pa se zato konzumiranjem vrganja prirodno prevenira ateroskleroza. Također, tinktura od ovih gljiva koristi se za saniranje prehlada, kroničnih rana ili dekubitusa i čireva. Vrlo je djelotvoran protiv cisti i mioma. Konzumiranje sirovih vrganja pogoduje odstranjivanju patogene crijevne mikroflore. Njegova najvažnija karakteristika vjerojatno je to što smanjuje viskoznost krvi i poboljšava cirkulaciju, a pomaže i u liječenju srčanih tegoba. Mnogi termički obrađuju ove gljive prije jela, ali stručnjaci preporučuju da se konzumiraju u sirovom obliku kako bi se maksimalno iskoristili svi ljekoviti sastojci.

Gljive Šampinjoni čuvaju srce

Konzumiranje šampinjona izuzetno pogoduje sprečavanju bolesti srca. Glavni faktor rizika za nastajanje bolesti srca je aterogeneza, tj. formiranje naslaga na stijenkama arterija. Testiranjem utjecaja šampinjona na ljudski organizam dokazano je da ublažavaju upale arterija. Polisaharidi koje sadrže jačaju imunološki sustav, čime organizam postaje otporniji na razne faktore koji izazivaju oboljenja. Šampinjoni štite i od različitih karcinoma, a pokazali su se efikasnima i u tretmanima liječenja raka dojke, debelog crijeva i prostate. Prema istraživanjima, osobe oboljele od raka dojke koje jedu desetak šampinjona dnevno mogu zaustaviti rast tumora. Zdrava žena može jesti i manje, čime u velikoj mjeri smanjuje rizik od pojave raka dojke. Međutim, treba imati na umu to da sve ovo vrijedi samo za gljive koje nisu tretirane raznim kemijskim supstancama, što je, nažalost, slučaj s većinom primjeraka koji mogu da se nalaze u prodaji.

Lisičarka uništava parazite

Ova gljiva je prepoznatljiva po karakterističnom lijevkastom obliku i žutoj boji. Ona se može jesti u sirovom obliku, dakle bez termičke obrade. Njezin okus je izvorno blago gorak, međutim, postoji mnogo recepata za pripremu lisičarke, koji je čine izuzetno ukusnim jelom. Inače, gorčinu joj daju upravo ljekoviti agensi koje sadrži. Poznato je da crvi, kukci i paraziti ne jedu ovu gljivu, jer sadrži visoku koncentraciju manoze – supstance koja uništava parazite. Ustanovljeno je da manoza sprečava njihovo razmnožavanje i u ljudskom organizmu, naročito na tkivima i u urinarnom traktu. Gljiva Lisičarka sadrži vitamine A i B, mnoge aminokiseline i minerale, poboljšava vid, liječi noćno sljepilo i koristi se za prevenciju mnogih bolesti oka. Po sadržaju karotena bogatija je od svih poznatih gljiva i mnogih vrsta povrća. Aktivne tvari u njezinom sastavu poboljšavaju stanje sluznice, naročito oko očiju, i čine ih otpornijim na zarazne bolesti. Zahvaljujući jedinstvenim ljekovitim sastojcima koristi se za liječenje bolesti jetre i hepatitisa C. Ima antitumorska i imunostimulatorna svojstva, a pomaže i u liječenju upalnih bolesti i čišćenju od crijevnih parazita.