Ova danas sve popularnija biljka bila je poznata još američkim starosjediocima, a korištena je i kao lijek za zdravstvene tegobe prouzrokovane radijacijom nakon nuklearne nesreće u Černobilu. Aronija je listopadna, grmolika biljka porijeklom iz Sjeverne Amerike. Ljudi je često uzgajaju kao ukrasnu biljku zbog lijepih plodova ni ne znajući koliko je ona zapravo zdrava i korisna. Danas su dobro poznata brojna ljekovita svojstva ove lijepe grmolike biljčice. Sama biljka je nevjerojatno otporna. Naime, može izdržati zimu i do -47 Celzija te je otporna na mraz pa se i naziva sibirskom aronijom. Uz to, otporna je i na sušu, zagađenje i kukce. Zapravo, aronija je odlična za uzgoj jer nema prirodnih neprijatelja pa je nema potrebe tretirati pesticidima i to je čini pogodnom za ekološku proizvodnju. U Europu je dospjela iz Sjeverne Amerike, a navodno je bila poznata još Indijancima. Upotrebljavali su je kao hranu i lijek. Plodovi dugo mogu ostati na grmu i ne pokvariti se pa su bili odličan izvor hrane. Plodove bi sušili, mljeli, miješali sa životinjskom mašću i mesom te tako jeli ili su pak čuvali sušene plodove i upotrebljavali ih kao hranu za zimu. Znali su i za njena mnogobrojna ljekovita svojstva. Koristili su je kao lijek za želučane i crijevne tegobe, a njene listove i koru su sušili te pripremali čaj kojim su zaustavljali krvarenja. Prvi spomen aronije u Europi bio je 1816. u Ukrajini. U Europi se do početka 20. stoljeća uzgaja isključivo kao ukrasna biljka. Prvu uzgojnu sortu stvorio je ruski biolog i pomolog Ivan Vladimirovič Mičurina još krajem 19. stoljeća. Uzgojio je više hibrida aronije i jarebike.
Aronija ima iznimno visok antioksidativni učinak (mnogostruko viši od borovnice ili primjerice crnog ribizla), odnosno sprječava stvaranje štetnih slobodnih radikala u organizmu. Sto grama zrelih plodova aronije sadrži 16100 ORAC jedinica dok je dnevna doza potrebna za zaštitu tkiva od 3000 do 5000 ORAC jedinica. Odlična je preventiva za zaštitu od malignih bolesti dok je znanstveno dokazano da ubija maligne stanice mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. Sadrži preko 300 aktivnih spojeva pa je zasigurno jedna od najzdravijih biljaka na svijetu, barem za ljudski organizam. Od vitamina sadrži sve esencijalne nutrijente – C, A, E, B1, B2, B3, B5, B6, B9, a od minerala je bogata cinkom, željezom, kalijem, kalcijem, manganom, fosforom i jodom. Poboljšava cirkulaciju, regulira kolesterol i trigliceride u krvi, snižava krvni tlak, pomaže kod migrene, blagotvorno djeluje na sluznicu i želudac, poboljšava rad žuči i jetre te podiže imunitet. Najbolja stvar jest da je sigurna za konzumaciju i za trudnice i za djecu od navršene godine dana starosti. Trudnicama čak može pomoći pri ublažavanju mučnine.
Hladno prešani sok
još sočnije nego kada su svježe.
Kako piti sok od aronije
Preporučena dnevna doza svježih bobica je 300 grama. Čisti, hladno prešani sok od aronije pije se u količini od 1 do 3 čašice za rakiju dnevno. Za zdrave ljude preporučena doza je samo jedna čašica ujutro na prazan želudac ili nakon doručka ako osjetite da vam sok teško pada na želudac. Ljudi koji su skloni obolijevanju trebali bi piti jednu čašicu pola sata prije svakog obroka.
Sirup od aronije
Sastojci: 2 kilograma bobica aronije, 800 g šećera, 1 litra vode, 1 svježe cijeđeni limun
Priprema: U zdjelu vode dodajte šećer i stavite na štednjak dok ne zavrije. Kad voda proključa, dodajte 2 kg svježeg voća. Stalno ga miješajte dok smjesa ne počne kuhati. Dok miješate sirup, pritisnite bobice tako da otpuste što više soka. Kada se postigne točka ključanja, potrebno je pričekati nekoliko minuta, a zatim izvaditi sirup i pustiti da se ohladi. Procijedite sadržaj i vratite ga na štednjak da zavrije još jednom. Nakon što proključa maknite poklopac i dodajte jedan cijeđeni limun. Promiješani sok ulijte u staklene boce koje ste prethodno sterilizirali i zatvorite boce. Čuvajte na tamnom i hladnom mjestu te pijte po potrebi. Ako želite, razrijedite ga s malo vode.
Salata od aronije i špinata
Sastojci: 2 žlice jabučna octa, avokado, 125 ml nasjeckanog krastavca, 125 ml bobica aronije, 2 žlice soka od jabuke, 2 čajne žličice aronije, čajna žličica soli, 2 čajne žličice meda, 1 češanj češnjaka, 125 ml maslinova ulja, svežanj listova špinata, 125 ml usitnjenih mrkvi
Priprema: U mikser dodajte ocat, sok od jabuke, bobice aronije, med, sol i češnjak i dobro izmiksajte. Na kraju dodajte i maslinovo ulje te lagano promiješajte. Tako pripremljen dresing prelijte preko listova špinata, mrkve, avokada, krastavca i dvije čajne žličice bobica aronije.
Smoothie od aronije
Sastojci: 1/4 šalice sušenih aronija bobica koje su se prethodno namakale u vodi, konzerva punomasnog kokosova mlijeka, šalica vode i leda, žličica kakaa (može i ne mora), žličica cimeta (može i ne mora), mala kruška koja će smanjiti oporost bobica
Priprema: Pomiješajte sve sastojke i stavite ih u blender. Ako želite, možete koristiti dvije šalice drugih vrsta mlijeka (bademovo na primjer) i šalicu leda.
Čaj od listova aronije
Sastojci: lišće aronije
Priprema: Lišće prvo dobro osušite na zraku, a potom isjeckajte. Ako ste već kupili sušeno lišće, uzmite punu jušnu žlicu lišća i prelijte ga vrelom vodom. Ostavite da stoji 10 minuta te potom zasladite medom i limunom po želji. Pijte najviše tri šalice na dan.
Marmelada od aronije
Sastojci: 2 kg aronije, 1,5 kg šećera
Priprema: Šećer prelijte s pola litre vode i stavite kuhati. Kada se napravi sirup, dodajte oprane aronije i nastavite s kuhanjem neprestano miješajući, dok se ne stvori jednolična masa. Vruć pekmez ulijte u zagrijane staklenke, zatim ih vratite u mlaku pećnicu da se stvori korica. Kada se pekmez ohladi, zatvorite staklenke.
