Cink
– nadzornik 300 enzima
Cink sudjeluje u više od tristo metaboličkih enzima koji o njemu ovise te u dvije tisuće cink-ovisnih elemenata odgovornih za dešifriranje gena. Vrlo je bitan za djelotvoran imunosni sustav, za proizvodnju svih hormona, za dobro funkcioniranje mozga, za stanično razmnožavanje, za zaštitu od slobodnih radikala i još mnogo više. Zato se dobro opskrbite cinkom! Jedite više integralnih žitarica, oraha i morskih plodova.
Upravljanje metabolizmom bjelančevina
Je li cink stvarno toliko bitan? Da. Ali nećemo vas sada opterećivati s 18.700 istraživanja o cinku koja se mogu naći u medicinskoj knjižnici u Washingtonu. Važnost cinka najlakše ćete shvatiti kada pomislite na izgradnju bjelančevina i neurotransmitera. Cink sudjeluje svuda u organizmu: pri tvorbi bjelančevina za stanice imunosnog sustava kako bi se organizam mogao obraniti od raznih infekcija ili stanica raka, pri tvorbi bjelančevina za mišiće, za rast djece te rast u trudnoći i vrijeme dojenja, kod zacijeljenja rana itd. Muškarcima je bitan za zdravlje prostate i plodnost (najveća je koncentracija cinka u tijelu upravo u muškim spolnim organima), a ženama može olakšati (pred)menstrualne tegobe. Cink je važan za apetit te za osjetila okusa i mirisa. Održava dobar vid (očna mrežnica sadrži mnogo cinka), jača kosti, mišiće, kosu i nokte.
Prepolovite vrijeme prehlade
Prosječan Europljanin oboli od prehlade 3-4 puta godišnje. Začepljen nos, otežano disanje, glavobolja i kašalj otežavaju život na tjedan-dva. Jedina obrana jest da se imunosni sustav cinkom osposobi za djelotvornu obranu. Cink djeluje na otprilike 40 različitih virusa, među ostalim i protiv virusa gripe, prehlade i herpesa. Zato masti na bazi cinka djeluju tako dobro protiv virusa herpesa na usnicama. Virus prehlade upravo cink čini nekativnim. Mnoga istraživanja dokazuju da se vrijeme prehlade može cinkom upola smanjiti.
CINK za imunosni sustav
Okrijepite vaš imunosni sustav uzimanjem dodatnog cinka i selena. Na taj ćete se način zaštititi od virusa. Cink sudjeluje u svim procesima imunosnog sustava. Pogotovo u starijih osoba infektivne bolesti lako mogu napredovati te poprimiti teške oblike. Tako prehlada lako prijeđe u upalu pluća. Starijim osobama često manjka cinka te drugih mikronutritivnih tvari potrebnih za učinkovito djelovanje imunosnog sustava. Iz istraživanja jasno se može vidjeti kako se uzimanjem dodatnih elemenata u tragovima učestalost infekcijskih bolesti kod starijih osoba smanjuje.
Nedostaje li vam cinka?
Ako osjetite neke od sljedećih simptoma možda se radi o manjku cinka:
• Nokti: bijele mrlje na noktima.
• Kosa: krhke vlasi, opadanje kose, prerano sijeđenje.
• Koža: ispucala, psorijaza, akne, ekcemi, kožne bolesti.
• Usne: raspucali kutovi usana.
• Oči: noćna sljepoća, suhe oči.
• Crijeva: proljev.
• Imunosni sustav: podložnost infekcijama, slaba zaštita od raka.
• Cijeljenje rana: sporo.
• Rast: smetnje u rastu djece, premala težina pri porodu.
• Živčani sustav: depresije, strah, hiperaktivnost, razdražljivost, slabiji osjeti okusa i mirisa.
• Mišići: mišićna slabost.
Najbogatiji školjke i mahunarke
Smatra se da se raznovrsnom prehranom može osigurati dovoljna dnevna količina cinka. Najbolji su prirodni izvori cinka školjke, potom mahunarke (leća, grah), brazilski orasi, kikiriki, orasi, bademi i meso (uključujući i crveno meso i perad, a osobito govedinu, puretinu i iznutrice) te ribe i drugi plodovi mora, rakovi i tuna. Značajni su izvori cinka mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i cjelovite žitarice. Premda je iskoristivost cinka iz biljne hrane znatno manja nego iz one životinjskog porijekla, nemojte zanemariti biljne izvore cinka kao što su: orašasti plodovi, grašak, soja i sojin “sir” tofu, pivski kvasac, pšenične klice, bundevine i druge sjemenke. Svakako obogatite prehranu što raznovrsnijim voćem i povrćem koje također sadrži cink.
Preporučene doze cinka
Podaci o preporučenoj dnevnoj količini cinka najčešće variraju od 8 do 12 miligrama za žene te od 11 do 15 miligrama za muškarce, no nipošto nemojte cink uzimati na svoju ruku nego se savjetujte s liječnikom i nutricionistom. Prekomjerno uzimanje može prouzročiti višak cinka u organizmu, što može izazvati neravnotežu drugih minerala (osobito bakra, željeza i kalcija), povraćanje, proljev, grčeve, glavobolju, vrtoglavicu i metalan okus u ustima. Ipak, neki stručnjaci, poput dr. Ulricha Strunza i Andreasa Joppa savjetuju da biste – ukoliko se želite riješiti krhkih vlasi/noktiju, neurodermitisa i akni te učiniti nešto dobro za vaš metabolizam – trebali provesti svojevrsnu kuru, uzimajući kroz tri mjeseca svakodnevno 50 mg cinka.
Fluor
za dodatnu čvrstoću zubi
Svi već znamo da paste za zube s fluorom štite od karijesa. No esencijalnost fluora za ljudsko zdravlje još uvijek je tema rasprave u znanstvenim krugovima te nam njegova funkcija u ljudskom zdravlju još uvijek nije dovoljno poznata. Farmakološki se fluor koristi za prevenciju karijesa i zaštitu kostiju od osteoporotičnih prijeloma. Tako je fluoridacija vode i dodavanje fluorida u zubne paste smanjilo u SAD-u pojavu karijesa zubi za čak 50%. Ovakav učinak vjerojatno se zasniva na antibakterijskom djelovanju fluora te potpomaganju zarastanja ozljeda.
Promet i ravnoteža u organizmu
Mineralna voda ili voda koja je obogaćena fluorom najbolji je i općenito uzevši primarni izvor fluora. Fluorirane zubne paste također doprinose unosu fluora, ali stomatolozi ističu da to ima značenja ponajviše u djetinjstvu. Fluor iz vode također ima veću biodobavljivost od fluora u hrani koji je proteinski vezan i manje spremno se može iskoristiti. Za zdravlje zuba puno je korisnije pijenje fluorirane vode, nego ispiranje raznim vodicama obogaćenim fluorom ili zubnim pastama obogaćenim fluorom, čime se postiže veća zaštita od zubnog karijesa.
Simptomi pomanjkanja fluora
Osim dugoročno slabe kvalitete zubne cakline, nema drugih simptoma deficita fluora, niti je u literturi opisan slučaj pomanjkanja fluora koji bi ugrozio zdravlje. Ispitivanja na životinjama, koja se ipak ne mogu jednostavno prepisati i na ljude, pokazala su da manjak fluora u ishrani smanjuje učinkovitost hranjenja, inhibira rast i razvoj te smanjuje životni vijek. Nove prehrambene preporuke USDA (Američkog ministarstva poljoprivrede) koje su zamijenile RDA vrijednosti kao preporučeni unos fluora, donose za svaki nutrijent gornju granicu tolerancije unosa (Tolerable Upper Intake Levels). Za fluor je to 10 mg dnevno za odrasle osobe.
Izvori u hrani
O sadržaju fluora u hrani nema puno podataka, većina podataka odnosi se na vodu. Također, sadržaj fluora u biljnim namirnicam izravno ovisi o sadržaju fluora u tlu na kojem se uzgajaju. Morska riba je općenito dobar izvor fluora, osobito losos i list. Listići crnoga čaja imaju neuobičajeno veću koncentraciju fluora. U prosjeku, jedna šalica čaja (pripremljena kuhanjem listića, a ne praha) daje 0,3 do 1,5 mg fluora u jednoj čaši od 250 ml. Ipak, dominantni izvor fluora putem hrane su mineralne vode, gazirane i negazirane.