Rezultate svojih istraživanja znanstvenici temelje na rezultatima deset studija objavljenih između 1966. i 2009. godine, koje su uključivale gotovo 280.000 odraslih osoba. Tijekom tog perioda 5500 osoba je doživjelo moždani udar, a gotovo 3100 koronarne bolesti srca. Viši unos kalija je bio povezan s 19 posto manjim rizikom od moždanog udara i 8 posto manjim rizikom od koronarnih bolesti srca.
– Ovi rezultati podržavaju globalne preporuke za povećavanjem potrošnje hrane bogate kalijem, kako bi se spriječile vaskularne bolesti – ističe dr. Pasquale Strazzullo sa Sveučilišta u Napulju. Druga je studija, pak, otkrila kako prehrana bogata sirovim voćem i povrćem može
pomoći u zaštiti od moždanog udara. U tom su istraživanju znanstvenici ispitivali učestalost moždanog udara među više od 20.000 muškaraca i žena, u dobi od 20 do 65 godina, koji nisu imali kardiovaskularne bolesti na početku istraživanja. Tijekom deset godina praćenja sudionici su doživjeli 233 moždana udara. Nakon što su u obzir uzeli niz faktora, istraživači su otkrili kako ljudi s visokim unosom (više od 262 grama dnevno) sirovog voća i povrća imaju čak 36 posto manju vjerojatnost za moždani udar od onih s niskim unosom (manje od 92 grama dnevno) sirovog voća i povrća.
– Međutim, ne postoji povezanost između rizika od moždanog udara i visokog unosa (više od 233 grama dnevno) ili niskog unosa (manje od 113 grama dnevno) prerađenog voća i povrća, ističe Linda Oude Griep s nizozemskog Sveučilišta.
Gdje sve ima kalija?
• MARELICA, SUŠENA (1850 mg)
Marelice pomažu kod suhoće grla i ždrijela, umora, poteškoća u koncentraciji te pospješuju izgradnju stanica. Vlakna iz marelice omogućuju regulaciju rada crijeva i reguliraju krvni tlak. Lutein i zeaksantin, kojih ima u marelici, štite osjetljivu strukturu mrežnice od fotooksidacije. Inače se nedostatak luteina dovodi u vezu s kataraktom. Neka istraživanja upućuju na to da marelica poboljšava rad mozga i da je važna za intelektualni rad. Djelovanje folne kiseline, kao i bogarstvo kobalta i bakra u marelici čine je idealnim voćem za slabokrvne ljude. Sušena marelica je bogatija energijom i ugljikohidratima, ima tri puta više proteina, a tek neznatno više ulja (0,5%). Izrazito je narančaste boje zbog velike količine beta karotena – ima ga čak dvostruko više nego u svježem plodu!
• SOJA (1680 mg)
Soja je jedina biljna namirnica koja sadrži sve esencijalne aminokiseline bez kojih organizam ne može funkcionirati. Sojini su proteini po iskoristivosti potpuno jednaki proteinima životinjskog podrijetla, pa upravo iz tih razloga soja može ravnopravno sudjelovati u izgradnji proteina u ljudskom organizmu. Sadrži više proteina od kravljeg mlijeka, ali bez zasićenih masnoća i kolesterola. Osim kalijem, bogata je kalcijem i fosforom, kao i željezom, sumporom, manganom, natrijem, molibdenom, bakrom, borom, jodom, kobaltom i cinkom. Upravo zbog takvog sastava ne postoji ni jedna biljka koja bi joj po svojoj vrijednosti i iskoristivosti mogla konkurirati. Otkriveno je i da soja pomaže u prevenciji karcinoma dojke, pa tako žene na Istoku koje jedu prirodne proizvode od soje mnogo rjeđe oboljevaju od karcinoma dojke, u usporedbi sa ženama na Zapadu. Prirodni i cjeloviti sojini proizvodi snižavaju kolesterol i smanjuju rizik nastanka karcinoma debelog crijeva. Također smanjuju valunge i pojavu frakture kuka. Jačaju imunitet i lagani su za bubrege.
• GROŽĐICE (746 mg)
Uz suhe šljive i marelice, grožđice spadaju u voće s najvećim udjelom antioksidansa. Iako se za hranu koja je slatka i ljepljiva poput grožđica smatra da je štetna jer uzrokuje propadanje zubi, novije istraživanje dokazalo je upravo suprotno. Fitokemikalije prisutne u grožđicama suzbijaju rast bakterija u usnoj šupljini odgovornih za nastanak karijesa i bolesti zubnog mesa. Osim što pomažu u održanju zdravlja zubi, one uglavnom sadrže fruktozu i glukozu, a ne saharozu, koja je glavni krivac za bolesti usne šupljine. Istraživanja su pokazala da bor kojeg također ima u grožđicama štiti od osteoporoze i pozitivno djeluje u terapijama estrogenom kod žena u menopauzi.
• KRUMPIR (421 mg)
Krumpir je namirnica povoljna za prehranu osoba svih dobnih skupina – dragocjen je izvor energije i ugljikohidrata (škroba). Sadrži tvari koje odlično djeluju na ljudsko zdravlje te liječi bolesti nastale uslijed poremećene izmjene tvari (giht, reuma). U narodnoj medicini krumpir se upotrebljava kao pomoćno ljekovito sredstvo kod reumatizma, upale zglobova, glavobolje, visoke temperature, opekotina, ozeblina, u obliku kaše od oguljenoga, sirovog krumpira. Prilikom termičke obrade namirnica vitamin C se velikim dijelom razara, dok se u krumpiru gubi tek ako se kuha oguljen i narezan. Kada se krumpir kuha u kori, sačuvana je trećina vitamina C, a pečen u kori gubi ga neznatno. Vitamini i minerali nalaze se u kožici krumpira i neposredno ispod nje pa se preporuča guliti samo tanki sloj ili ga pripremati neoguljenog.
• BANANE (360 mg)
Zrele banane sadrže tvari koje djeluju na dva načina: aktiviraju epitelne stanice sluznice želuca tako da proizvode debeli zaštitni sloj sluzi koji predstavlja barijeru želučanoj kiselini i eliminiraju bakterije iz želuca (osobito Heliobacter pylori) za koje se pouzdano zna da uzrokuju nastanak čira. U jednoj od studija pokazalo se kako mješavina banane i mlijeka bitno smanjuje lučenje želučane kiseline. One su i dobar izvor pektina, topljivih vlakana, koji upijaju tekućinu te na taj način potpomažu normalnu peristaltiku probavnog kanala i olakšavaju izlučivanje stolice. Ujedno povećavaju sposobnost organizma da apsorbira kalcij, pa time ovo voće posredno pomaže usporavanju gubitka kalcija iz kostiju kod bolesti kao što je osteoporoza.
• DINJA (320 mg)
Dinja sadrži vitamine C i A koji djeluju kao antioksidansi, štiteći organizam od kardiovaskularnih bolesti i starenja; pospješuje rad bubrega, pomaže u uklanjanju štetnih tvari iz organizma i smanjuje visoki krvni tlak. Zbog biljnih vlakana ovo slatko voće također povoljno djeluje na probavu, pomaže u smanjenju tjelesne težine i kod nadimanja u trbuhu. Zbog visokog sadržaja beta-karotena dinja se ubraja među antikancerogenu hranu, a oblog od iscijeđenog soka dinje ili od naribane dinje služi za otklanjanje boli.
• BROKULA (316 mg)
Osim obilja hranjivih tvari, brokula sadrži i različite biološki aktivne sastojke (fitokemikalije), čija antioksidativna svojstva pozitivno utječu na zdravlje, smanjujući rizik obolijevanja od nekih oblika karcinoma i srčanih bolesti. Brokula je zahvaljujući svojem specifičnom sastavu postala žarištem znanstvenih istraživanja. Otkrilo se da sadrži aktivne tvari koje sadrže sumpor – indol karbinol i sulforafan. Sulforafan potiče prirodne obrambene mehanizme organizma u borbi protiv nekih vrsta karcinoma (želuca i debelog crijeva) te uništava bakteriju Helicobacter pylori koja može pridonijeti pojavi čira i karcinoma na želucu čak i kad je otporna na uobičajene antibiotike. Indol karbinol, pak, može napasti Herpes simplex vims i spriječiti faktore koji pomažu reprodukciji virusa. Kao odličan izvor vitamina C omogućuje zaštitu LDL kolesterola od oksidativnog oštećenja. Ima i važnu ulogu u zacjeljivanju rana te djeluje antialergijski, potiče formiranje žuči, pomaže u obrani od virusa i detoksikaciji organizma. Po djelotvornosti u liječenju i preventivi nekih vrsta karcinoma brokula je na prvome mjestu, a kako potiče stvaranje antitumorskih enzima, preporučuje se konzumirati je radi povećanja otpornosti organizma na tumore te kao pomoć u borbi protiv nekih vrsta tumora. Ipak, pripazite na vrijeme kuhanja brokule jer duljom se pripremom smanjuje sadržaj dragocjenih sastojaka te mijenjaju izgled, boja i tekstura.
• GRAŠAK (244 mg)
Grašak obiluje vitaminima, mineralima, odličan je izvor vlakana i hranjivih tvari koje mogu pomoći u očuvanju zdravlja. Održava zdravlje kostiju i srčano-krvožilnog sustava jer je izvrstan izvor vitamina K (24% preporučenog dnevnog unosa), koji aktivira osteokalcin koji pomaže ugradnji kalcija u kostima i održava normalno grušanje krvi. Dobar je izvor folne kiseline i vitamina B6. Ovi nutrijenti sprečavaju nakupljanje homocisteina koji narušava vezanje kolagena u kostima, što može uzrokovati osteoporozu, a pridonosi i aterosklerozi. Grašak također osigurava nutrijente koji pomažu u prevenciji od raka, primjerice vitamin C, koji je učinkovit i kao antioksidans.
• RAJČICA (222 mg)
Rajčica ne sadrži oksalnu kiselinu, pa u njoj mogu uživati i oboljeli od reume i upale zglobova. Ona povećava i izlučivanje vode iz organizma, dobro djeluje na srce i krvotok, regulira probavu i snizuje krvni tlak. Bogata je pektinima i mnogim organskim kiselinama koje potiču tek, aktiviraju probavne procese i sprječavaju negativno djelovanje bakterija. Likopen ima najjače antioksidativno djelovanje od svih karotenoida prisutnih u namirnicama, dvostruko snažnije od beta-karotena i deset puta snažnije od alfa-tokoferola u neutraliziranju slobodnih radikala. Smanjenje rizika oboljenja od karcinoma od 35% povezano je s konzumiranjem deset ili više serviranja proizvoda rajčice tjedno.
Likopen u proizvodima rajčice ima mnogo veću iskoristivost nego u svježoj rajčici uz prisustvo masti, primjenu topline te količinu i prisustvo drugih karotenoida poput beta-karotena.
Jeste li znali?
Kalij regulira srčanu funkciju, smanjuje krvni tlak i potreban je za normalnu ravnotežu vode u organizmu. Esencijalan je za sintezu nukleinskih kiselina i proteina, kontrakciju mišića i rad živaca te provođenje živčanih signala, važan je za eliminaciju CO2 iz pluća te normalnu funkciju bubrega. Sudjeluje u pretvorbi glukoze u glikogen, te održavanju normalne acidobazne ravnoteže u oragnizmu. U većem dijelu tjelesnih procesa u kojima sudjeluje, kalij je u sprezi natrijem, i to u suprotnim ulogama. Manjak kalija izuzetno je rijedak kod zdravog organizma, zbog široke rasprostranjenosti ovog elementa u hrani. Nedostatak se javlja kod upotrebe diuretika, dugotrajnih proljeva i povraćanja, dok su simptomi nedostatka: slabost, anoreksija, mučnina, ravnodušnost, bojazan, pospanost i iritiranost.