Bučino ulje – zdravlje iz koštica

Bučino ulje - zdravlje iz koštica.Netko ga voli, a netko nikako da se navikne na njegov osebujan okus — uglavnom bučino ulje nikog ne ostavlja ravnodušnim. Nedostatak mu eventualno može biti cijena, a inače je bučno ulje — čisto zdravlje!

Bučine koštice, bolje rečeno sjemenke iz bučinog ploda su izdašna i zdrava hrana. Osim kalorijske vrijednosti (zbog značajnog prisustva ulja) te su sjemenke poznate i hvaljene zbog toga što sadrže neke minerale i zaštitne tvari (antioksidanse). Osušeno bučino sjeme (koštice) sadrži prosječno od 18-20% tamnosmeđeg ulja specifičnog mirisa i okusa koje se dobiva hladnim prešanjem.

Između ostalog, istraživanja su pokazala da koštice mogu biti vrlo korisne u sprečavanju raka prostate i jajnika.

Zašto je zdravo?

Koštice sadrže 30-40% proteina, te izuzetno povoljan odnos zasićenih i nezasićenih masnoća, a osobito mononezasićene oleinske kiseline čije nam je blagotvorno djelovanje na zdravlje dobro poznato i iz maslinova ulja. Nezasićenih masnoća ima 35-40% u odnosu na ukupne masnoće, a u tome oleinska kiselina predstavlja prosječno 30%. U bučinim sjemenkama ima samo 5-9% ugljikohidrata i oko 20% vlaknaste strukture. Bučino ulje je bogato manganom, selenom, željezom te vitaminima E i D.

Treba znati kako potpomaže i stvaranje serotonina koji je važan regulator dobrog raspoloženja, a bučine koštice odnosno bučino ulje sadrži i obilje E vitamina. Prisutna oleinska kiselina pomaže u snižavanju “lošeg” LDL kolesterola, a glutaminska kiselina služi u tijelu za sintezu gama-amino-maslačne kiseline (GABA) koja je važna u prevenciji stresnog stanja. Osim toga oleinska kiselina važan je dio mediteranske prehrane koja služi u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti.

Kako se dobiva?

Mnogi stručnjaci bučine koštice po sadržaju mikrominerala uspoređuju s orasima što nije daleko od istine.

U bučinom ulju nema nikakvih dodataka niti naknadne industrijske obrade.

Popečene koštice buče pripremaju se zagrijavanjem na temperaturi od 75°C u trajanju od 15-20 minuta. Nakon toga koštice dobivaju posebnu aromu. Zanimljiva stvar se događa i s karotenoidima kada se bučine koštice prepeku. Ne samo da se aroma značajno poboljša, već se sadržaj karotenoida poveća. Ako se tako popečene bučine koštice mljevenjem pretvore u brašno, dobiva se zapravo zdravi dodatak prehrani koji se može staviti u različite namirnice, a posebno u pecivo i kruh. Takvim dodatkom njihova hranjiva vrijednost se značajno povećava.

Vezani članak:  Specijaliteti od ječma za niži kolesterol i šećer u krvi

Od pamtivijeka se smatralo da bučine koštice sadrže neke tvari kojima se mogu istjerati crijevni paraziti kao što je primjerice trakavica, zatim da su korisne za liječenje zatvora (konstipacije) i upale debelog crijeva (kolitisa). Pokazalo se i da bučine koštice pomažu kod zacjeljivanja dubljih povreda na kostima i zglobovima.

Kako ga koristiti?

Bučino ulje se najčešće koristi za pripremu salata, a na taj način ga je i najzdravije koristiti. Kada se kuha na bučinom ulju, mnogi zaštitni čimbenici mogu izgubiti na vrijednosti, ali dragocjena oleinska kiselina i njeno blagotvorno djelovanje na organizam ostaje. Sjemenke buče se koriste za grickanje (pržene sjemenke s ljuskom) te kao sirovina za različite proizvode u farmaceutskoj i kemijskoj industriji.

Uljane pogače koje ostaju nakon prešanja sjemenki buče golice sadrže 57-60% bjelančevina, a koriste se kao koncentrirano krmivo, mamci pri pecanju riba i dr.

Meso ploda buče može se koristiti za proizvodnju kašice za djecu, dodatak za kruh, kolače, pekmeze, biosokove, džemove i dr.

Rast bez pesticida

Buča je jedna od rijetkih kultura koja se može uzgajati bez ili s minimalnom primjenom pesticida i mineralnih gnojiva te sve više postaje zanimljiva ne samo s ekonomskog, već i ekološkog stajališta. Buča iznimno dobro reagira na organska gnojiva, a vrlo je pogodna za izmjenu u plodoredu, što je čini pogodnom za ekološku proizvodnju.

Za dobar rast i razvoj buča potreban je otvoreni, od vjetra zaštićen položaj zemljišta, dovoljno vlage, topline i svjetlosti.

Buče su vrlo osjetljive na niske temperature. Prestaju rasti pri temperaturi od 6-7°C, a smrzavaju se na -1°C. Najviše vode buče trebaju u fazi intenzivnog rasta, tj. 35 do 45 dana nakon nicanja. Buče vrlo dobro uspijevaju na humusnim, prozračnim, pjeskovito-ilovastim do ilovasto-pjeskovitim terenima.

Vezani članak:  Posadite svoj organski vrt