Smokva – carica užitaka

Smokva predstavlja biljni rod iz porodice murva ili dudova. Tom rodu pripada oko 800 različitih vrsta koje su raspoređene širom toplih krajeva Zemlje, a naposlijetku u mnogim suptropskim zemljama. Najpoznatija je obična smokva, – Ficus Carica čiji su plodovi zreli ili osušeni – prerduju se u marmeladu, rakiju i kavin surogat. Naziva se još i figa, crna smokva i petrovka. Domovina smokve ja Mala Azija, predijeli Sirije i Palestine, gdje su stvorene najbolje sorte na svijetu. Otuda je preko Crnog mora smokva stigla do Grčke. U Mezopotamiji je bila poznata prije više od 4000 godina, dok je u drevnom Egiptu bila jedna od glavnih kultura. U Rim su je donijeli Feničani. Divlju smokvu nalazimo u Indiji, Afganistanu, Pakistanu i Turskoj. Smokvin list koji su Adam i Eva rabili kao odjeću znan je u cijelom svijetu, od Amerike do Azije. Kod nas se smokva uglavnom uzgaja u Primorju i Dalmaciji i njezinom zaleđu. U našim krajevima ima oko 50 sorti smokava. Dijele se na jednorotke i dvorotke, a prema boji plodova na bijelice i crnice.

Ljekovitost smokava

Ljekovitost smokve zapisana je u staroegipatskim zapisima, kod starih civilizacija sredozemnog pojasa. Smokva se u legendama opisuje kao simbol plodnosti i razmnožavanja. Ljekoviti dijelovi su plod smokve, mliječni sok, list i kora drveta. Ne preporučuje se suhe smokve posipati brašnom jer se na taj način omogućuje razvoj brašnene grinje te mogu biti tada jako štetne za zdravlje. Poslije jedenja smokava pravilo koje se mora poštivati je da se ne smije piti voda. Smokva je u nutricionističkom smislu energetsko stimulativna namirnica, te ju je kao takvu uvijek dobro uzimati u jutarnjim satima kada ju organizam najviše treba.

Stimulatori za mozak

Plod smokve je sočan, sladak i vrlo ukusan. Svježe smokve sadrže do 80 % vode i jedine su od voća sa najvećim sadržajem prirodnih šećera. To ih čini izvrsnim izvorom energije i stimulatorima za mozak, čine nas budnijima i svježjima, a reakcije su brže. Svježi plodovi sadrže puno šećera, 12 – 14 %, uglavnom glukozu i fruktozu, zatim organske kiseline i značajne količine pektina. Od vitamina sadrži vitamine C, B1, B2, karotene, a od mineralnih tvari kalcij, kalij, magnezij, fosfor, željezo, bakar..

Suhi plodovi smokve vrlo su kalorični jer sadrže od 50 – 70 % šećera. Svi dijelovi biljke sadrže mliječni sok koji se koristi u mliječnoj industriji kao sredstvo za zgrušavanje. Enzim mliječnog soka – ficin – koristi se u proizvodnji sireva te za čuvanje i poboljšanje kvalitete mesnih proizvoda. Sok u listovima ima ublažavajuće i protuupalno djelovanje te se preporučuje za suhu i masnu kožu. Eterično ulje iz listova ima i baktericidna svojstva. U prehrani smokva se preporučuje za poboljšanje probave, kao blago umirujuće sredstvo te za povećanje bubrežne aktivnosti. U narodnoj medicini smokva je odavno popularna kao sredstvo protiv kašlja. Pravi se sirup od plodova kuhanih u mlijeku. Brojna istraživanja naznačila su i antitumorsko djelovanje.

Smokva za reguliranje stolice

Poznato je laksativno djelovanje svježe i suhe smokve još iz antičke medicine. I danas se upotrebljava kao najprirodniji laksativ koji ne ostavlja nikakve posljedice, niti stvara naviku, a nema bojazni niti od mogućeg iritantnog proljeva. Reguliranje stolice svježom ili suhom smokvom je uvijek dobra i korisna preporuka. Bolja je od uzimanja jakih laksativa koji stvaraju naviku i potrebu stalnog uzimanja. Povremene zatvore stolica liječimo kompotom od suhe smokve ili od suhih kao i njihovom kombinacijom. Jače ili kronične zatvore riješavamo kombinacijom smokve, šljive i seninog lišća.

Psihički stres

Magneziji, kojim smokve obiluju, jedan je od ključnih čimbenika koji naš organizam štite od štetnog utjecaja psihičkog stresa. On je zaista pravi melem za stanice živčanog sustava. Naročito se preporuča uzimanje namirnica bogatih magnezijem u stanjima napetosti, anksioznosti, depresije i kod PMS -a.

Suha smokva za želučane tegobe

Suha smokva djeluje na gastrointestinalni trakt, u prvom redu na rad želuca, kao digestiv, te kao inhibitor viška želučane kiseline, smiruje tegobe kod gastritisa i katara želuca, te uravnotežuje odnos bakterija u crijevnoj flori.

Bolesti bronha i pluća

Ovaj slasni plod povoljno i ljekovito djeluje na bronhe u kojima pojačava sazrijevanje sekreta. Smiruje kašalj, i potiče iskašljavanje, a rabi se i kod oboljenja pluća te bronhitisa. Preporuča se uzimati vino od smokve.

Antiseptičko djelovanje

Antiseptičko djelovanje smokve pučka medicina rabi za početne upale grla, pluća, te za liječenje nametnika tj. parazita u crijevima.

Ugrizi i ubodi

Kod ugriza insekata, kukaca i drugih životinja, rabimo oblog od suhe smokve na način da je raspolovimo i privijemo uz mjesto ugriza.

Oblozi za tumore i otvrdnuća

Oblozi za liječenje raznih tumora i otvrdnuća spravljamo od mljevenih smokava u koje umiješamo kvasac i zgnječeni češnjak, te tom smjesom previjemo oboljelo mjesto. Rabimo i svježu smokvu koju ispecite, razrežite i stavite na manji tumor ili otvrdnuće.

Bradavice

Smokve sadrže proteolitički enzim poznat kao ficin. Tvrde smokve daju mlijeko koje se nalazi u plodu i grančicama. To mlijeko uklanja otekline na nožnim prstima i bradavice – to potječe još od kralja Solomona. Mlijeko se nanosi jedanput na dan, tijekom pet do sedam dana.

Smokva se koristi i za liječenje kožnih izraslina

Za liječenje kurjih očiju i za uklanjanje neželjenih kožnih izraslina: otvorite svježu smokvu i unutrašnjim dijelom je preko noći ostavite da stoji preko kurjeg oka. Ujutro smokvu uklonite i stopalo uronite u vruću vodu. Nakon sat vremena pokušajte ukloniti kurje oko.