Košnica puna zdravlja

U drevnom se Egiptu vjerovalo da suze boga sunca Ra, kada padnu na zemlju, bivaju pretvorene u pčele, koje zatim grade saće i proizvode med. Za Egipćane ti su mali kukci stoga božanskoga podrijetla. No, koja je njihova stvarna važnost za čovjeka?

PČELE I PESTICIDI

Jedna nedavna vijest, koju je objavila Europska unija, kazuje o zabrani korištenja određenih vrsta pesticida u poljoprivredi, za dvije godine, jer izazivaju ozbiljne rizike za život pčela. Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), ocjenjuje se kako štetne posljedice nastaju prilikom kontakta pčela s pesticidom koji se koristi protiv sušenja sjemena, a pčele su izložene negativnom djelovanju preko peluda ili nektara tretiranih biljaka. Jedan od triju pesticida koje EU želi eliminirati iz sredstava koji se koriste u poljoprivredi sadrži čak iznimno visoku toksičnost. U svjetlu toga istraživanja, neke su zemlje već poduzele mjere, pa se tako toksični pesticidi više ne koriste u Njemačkoj, Švicarskoj, a u Italiji su zasad znatno ograničeni. Naravno da su agrokemijske tvrtke svim sredstvima komunikacije i političkim pritiscima pokušale ukloniti zabrane na europskoj razini (tvrdeći kako je u opasnosti 50.000 radnih mjesta, ali i posao vrijedan sedamnaest milijardi eura!)To je, međutim, mobiliziralo Greenpeace, čiji je cilj uvjeriti europske vlade ne popustiti pritisku. EU, pak, dok se ne dobije zeleno svjetlo od apsolutne zabrane svih zemalja članica, odlučila je da se zaustavi korištenje pesticida na dvije godine – i to onih koji se koriste u uzgoju suncokreta, kukuruza, uljane repice i pšenice. Jer, smatraju, izuzetno je važno kontinuirano djelovanje tih malih kukaca?

ZNAČAJ PČELA

Još je Albert Einstein rekao: “Ako pčele nestanu, čovječanstvu će ostati samo nekoliko godina života.” Zloguke procjene kažu da bi se to moglo i dogoditi, jer pčele su glavni nosioci procesa “oprašivanja”. A izraz “oprašivanje” odnosi se na kretanje peluda iz cvijeta koji opet stvara cvijet koji ga prima. Posljedice toga fenomena od najveće su važnosti s ekološkog i ekonomskog stajališta budući da je oprašivanje potrebno ne samo za rast nego i plod sjemena, bilja, koji služi da bi se vrsta množila. Oprašivanja koje nastaju prijenosom peludi preko životinja najučinkovitija su. Među svima onima koji su uključeni u oprašivanju, pčele čine 90 posto toga posla. Dakle, kad posjeti cvijet, pčela na sebe veže pelud, i uvijek nesvjesno – prenosi ga na drugi cvijet.

SINDROM PROPASTI PČELA

U jesen 2006. godine, pojavio se uznemirujući scenarij, koji se počeo manifestirati na globalnoj razini: pčele koje su napuštale svoje košnice, nikada se nisu vratile. Američki znanstvenici objasnili su to “poremećajem propasti kolonija pčela”, koje je nazvano sindromom propasti kolonija. U košnicama se dogodio “raspad” jer su pčele zaražene virusima i gljivicama. Pesticidi su odigrali ulogu u postupnom nestanku pčela. Ako bi se, dakle, ukinulo korištenje tih pesticida, moguć je povratak pčela i vrijednih proizvoda koje su oni u stanju stvoriti. Korisnost pčela je zapravo bitna za apiterapiju, odnosno liječenje bolesti pomoću proizvoda dobivenih ili prerađenih iz izlučevina pčela, a posebno med, pelud, matična mliječ, propolis i pčelinji otrov.

ULOGA MEDA

Med je prirodni proizvod i ne može biti proizveden na sintetički način.

Med je prirodni proizvod i ne može biti
proizveden na sintetički način.

Med je prirodni proizvod i ne može biti proizveden na sintetički način. Osnovni sastojak za nastajanje meda jest nektar, slatka tekućina koja se izlučuje isključivo u svrhu privlačenja pčela i drugih oprašivača kukaca. Tekućina je to koja se sastoji uglavnom od vode (70-92 posto) i šećera (uglavnom saharoza), ali i vitamina, minerala i brojnih drugih elemenata. Njegov sastav varira od cvijeta do cvijeta, pa je upravo nektar taj koji će odrediti okus, teksturu, boju te vrline meda.
Poznata su brojna ljekovita svojstva meda. Općenito je dobar za upalu grla, a ima sedativno djelovanje protiv živčanog uzbuđenja i nesanice. Wildflower med je poznat po svojim detoksikacijskim svojstvima u liječenju jetre, dok med od kestena potiče cirkulaciju i čisti mokraćni sustav. Zanimljiva svojstva ima med od suncokreta, koji snižava razinu kolesterola, ali i poboljšava kalcifikaciju kostiju. Med od smreke i maslačka pomaže u čišćenju dišnib putova, ali pozitivno djeluje i na bubrege.

ŠTO JE PELUD

Kad pčela završi prikupljanje nektara na cvijetu, tijelo joj je prekriveno peludi koja se pridržava uz njezin uglavnom donji dio. Prije povratka u košnicu, pčele se služe “kistom”, koji se nalazi na njihovim nogama, a koriste ga kao češljić kojim čiste pelud zaostao na tijelu. Taj pelud, natopljen pčelinjom slinom i nektarom, oblikuje se u određene forme te se pohranjuje u specifičnim stanicama u košnicu, gdje prolazi kemijske i fizičke transformacije za dobivanje tzv. “pčelinjeg kruha”, koji će služiti za ishranu pčela. A u zdravstvenoj primjeni poboljšava opće stanje tijela, regulira balansiranje metabohzma i smanjuje funkcionalne smetnje metabolizma.

MATIČNA MLIJEČ – MLIJEKO OD PČELA

»Matična mliječ«, zlatne ili bisernobijele tvari, osobito okusa slatkoga i kiselkastoga, može se smatrati pčelinjim mlijekom. To je ustvari proizvod koji se dobiva iz sekreta “hypopharyngeal žlijezda” i od žlijezde pčela čija je uloga hraniti larve u kolonijama. »Matična mliječ« je hrana koju jedu sve larve pčela. Zašto matična mliječ? Zato što, kao med, ima i mnoga ljekovita svojstva, koristan je za ozdravljenja s obzirom na odlična nutritivna i tonizirajuća svojstva, a k tome je prirodni izvor vitamina A, vitamina C, D, E, posebice, B kompleksa.

PROPOLIS KAO ČUVAR

Propolis (“pro”, znači “prije” i “polis”, značenje “grad”) jest tvar koju pčele ostavljaju na ulazu u svoje košnice, kako bi se zaštitili od vanjskih utjecaja. Suprotno medu i pčelinjem kruhu (plod transformacije nektara i peluda), propolis se koristi kao hrana pčelama: njegov osnovni sastojak je u stvari smolasta tvar koja pokriva klice nekih listopadnih biljaka (johe, breze, hrasta, jasena, kestena, brijesta, šljive, vrbe i pogotovo topole), ali i crnogorice (borovi, jele, smreke). Nakon berbe, pčele same odrađuju posao s dodatkom voska, peludi i enzima koje proizvode pčele same. Propolis ima brojne terapeutske pokazatelje: služi liječenju upale usne šupljine, kao i ranice te ozljeda s vanjske strane, dok je iznutra koristan u prevenciji i liječenju infekcija dišnog sustava bakterijske, virusne i druge provenijencije.

PČELINJI OTROV

Proizvode ga dvije žlijezde — alkalna, koja izlučuje alkalnu tekućinu i kiselinu, te žlijezda povezanih s “torbicom” koja sadrži otrov. Pčela ubode žalcem, koji se nalazi na kraju trhuha. Ubod pčele je krajnji vid njene obrane, nakon čega ona umire zbog odvajanja žalca iz abdomena, što uključuje internu nepopravljivu ranu. Postoji najmanje 18 aktivnih komponenti, s farmaceutskog stajališta, u pčelinjem otrovu. Još uvijek nije u potpunosti razjašnjen mehanizam njegova djelovanja na organizam, no znanstvenici vjeruju da je sposoban za mijenjanje funkcije imunološkog sustava te pridonosi proizvodnji kortizola, snažnoga antiupalnoga sastojka.

PČELINJI UBOD

… ima različite učinke, ali općenito uzrokuje edem oko ugriza, s posebnim osjećajem boli i otekline. Može se dogoditi i da žalac izazove alergijsku reakciju, posljedice koje bi mogle biti oteklina sluznice, otežano disanje, plućni edem i hemoliza. Ovi slučajevi su sporadični, ali ne treba ih podcjenjivati. Pčelinji otrov, koji se još uvijek ne može ukloniti bez usmrćenja kukaca, koristi se za liječenje reume, artritisa i nekih kroničnih upalnih bolesti. Otrov se koristi za liječenje, i to izravno, kroz pčelinje ubode, ali i razrijeđen uz pomoć šprica, ili sadržan u različitim pripravcima (kreme i losioni).

Dakle, mi ne možemo ne zahvaliti prirodi što je stvorila ove male kukce koji imaju tako golem značaj. I kao što je Victor Hugo napisao: “Ne postoji ništa što podsjeća na dušu kao pčela koja ide od cvijeta do cvijeta, poput duše koja ide od zvijezde do zvijezde i daje med – kao što duša daje svjetlo.